Ovako zvuči preokret Zemljina magnetskog polja: Znanstvenici rekonstruirali jezivi zvuk

Znanstvenici su kombinirali podatke prikupljene satelitom s dokazima o kretanju linija magnetskog polja sačuvanima u stijenama i sedimentima. Na temelju toga rekonstruirali su Laschampsov događaj i njegove promjene prikazali zvukovima poput škripanja drva i sudaranja stijena, piše Science Alert.

Rezultat je neobičan, jeziv zvučni zapis koji je 2024. godine predstavljen u sklopu projekta Tehničkog sveučilišta Danske i Njemačkog istraživačkog centra za geoznanosti.

Zemljino magnetsko polje nastaje zbog kretanja tekućih metala u jezgri planeta. Proteže se desecima pa sve do stotinama tisuća kilometara u svemir te Zemlju štiti od čestica Sunčeva vjetra koje bi mogle oduzeti dio atmosfere.

Kako se željezo i nikal unutar Zemlje pomiču, mijenja se i magnetsko polje, zbog čega se neprestano pomiču i sjeverni i južni magnetski pol. U današnjoj orijentaciji linije magnetskog polja iznad površine Zemlje tvore zatvorene petlje usmjerene od juga prema sjeveru, dok se duboko unutar planeta pružaju u suprotnom smjeru.

Povremeno, međutim, magnetsko polje potpuno promijeni polaritet. Kada bi se takav događaj dogodio danas, kompasi koji pokazuju prema sjeveru pokazivali bi prema Južnom polu.

Laschamps u Francuskoj

Posljednji takav veliki događaj dogodio se prije otprilike 41.000 godina, a njegov trag ostao je sačuvan u tokovima lave Laschamps u Francuskoj. Tijekom tog procesa magnetsko polje oslabilo je na svega pet posto današnje snage, zbog čega je veća količina kozmičkih zraka mogla prodrijeti u Zemljinu atmosferu.

Led i morski sedimenti sačuvali su izotopske tragove tog pojačanog bombardiranja česticama. Prema istraživanju objavljenom prošle godine, količina izotopa berilija-10 tijekom Laschampsova događaja udvostručila se.

Ti izmijenjeni atomi nastaju kada kozmičke zrake reagiraju sa Zemljinom atmosferom, ioniziraju zrak i oštećuju ozonski omotač. Znanstvenici pretpostavljaju da su potencijalne posljedice uključivale globalne klimatske promjene, a događaj se povezuje i s izumiranjem australske megafaune te promjenama u načinu na koji su ljudi koristili špilje.

"Razumijevanje ovih ekstremnih događaja važno je za njihovu moguću pojavu u budućnosti, predviđanja svemirske klime te procjenu učinaka na okoliš i Zemljin sustav", objasnila je tada geofizičarka Sanja Panovska iz Njemačkog istraživačkog centra za geoznanosti.

Približava li se novi preokret?

Preokret Laschamps trajao je oko 250 godina, a Zemlja je u neobičnoj orijentaciji magnetskog polja ostala približno 440 godina. U tom razdoblju magnetsko polje moglo je oslabjeti na najviše četvrtinu današnje snage dok je sjeverni polaritet postupno prelazio prema jugu.

Novije anomalije magnetskog polja, poput slabljenja iznad Atlantskog oceana, potaknule su pitanja o tome približava li se novi preokret. Međutim, novija istraživanja pokazuju da takve anomalije nisu nužno povezane s promjenama polariteta.

Južnoatlantska anomalija ipak izlaže satelite koji se nalaze na tom području većoj razini zračenja.

ESA-ina konstelacija Swarm od 2013. godine mjeri magnetske signale iz Zemljine jezgre, plašta, kore, oceana, ionosfere i magnetosfere. Cilj je bolje razumjeti geomagnetsko polje našeg planeta i predvidjeti njegove promjene.