Kako spasiti milijune života dok opada financiranje humanitarne pomoći? Oporezivanjem bogatih

Humanitarna i razvojna pomoć zemljama s niskim i srednjim dohotkom suočena je s dosad nezabilježenim smanjenjem sredstava – no manjak bi se mogao nadoknaditi oporezivanjem bogatih, čime bi se potencijalno spasili milijuni života, navodi se u novom istraživanju, piše Euronews.

„Budući da se zemlje donatori suočavaju sa sve većom zaduženošću i sve više preusmjeravaju sredstva na vojnu potrošnju, financiranje humanitarne pomoći oporezivanjem velikih bogatstava jedna je od najizvedivijih strategija“, rekao je Lucio Exposito, viši ekonomist koji je sudjelovao u istraživanju te istraživač na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta ICESI i Fakultetu za globalni razvoj Sveučilišta East Anglia u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Istraživanje je objavljeno u trenutku kada međunarodna pomoć bilježi najveći pad otkako postoje podaci.

Službena razvojna pomoć (ODA) – državna pomoć posebno namijenjena poticanju gospodarskog razvoja i dobrobiti u zemljama s niskim i srednjim dohotkom u područjima poput zdravstva, sanitarnih uvjeta, obrazovanja i infrastrukture – smanjena je za gotovo četvrtinu, pri čemu su svi veliki donatori smanjili svoju razvojnu pomoć 2024. i 2025. godine. Očekuje se da će zemlje dodatno smanjiti pomoć između 2025. i 2026.

Takva smanjenja imaju stvarne posljedice.

Nastavi li se sadašnje smanjivanje sredstava za službenu razvojnu pomoć, do 2030. moglo bi dovesti do 7,6 milijuna smrtnih slučajeva, među kojima 1,4 milijuna djece mlađe od pet godina, pokazuje istraživanje. Taj scenarij smanjenja financiranja poslužio je kao polazišna vrijednost za procjenu učinaka različitih politika preraspodjele bogatstva.

Različite politike preraspodjele bogatstva

U svijetu u kojem živi više od 3000 milijardera, čije je ukupno bogatstvo dosegnulo rekordnih 17,4 bilijuna eura (20,1 bilijun dolara), što je 3,46 bilijuna eura (četiri bilijuna dolara) više nego prošle godine, porez od 3 posto na njihovu imovinu imao bi najveći procijenjeni učinak – do 2030. mogao bi spriječiti 29,5 milijuna smrtnih slučajeva. Porez na bogatstvo od 1 posto mogao bi spriječiti 15,1 milijun smrtnih slučajeva.

I druge mjere pokazale su znatan potencijal. Porez na financijske transakcije, često poznat kao Tobinov porez, mogao bi spriječiti oko 24,5 milijuna smrtnih slučajeva, dok bi globalni minimalni porez za multinacionalne kompanije s prihodima većima od 750 milijuna eura mogao spriječiti približno 20,1 milijun.

„U svijetu obilježenom ekstremnim i sve većim nejednakostima te dosad nezabilježenom koncentracijom bogatstva, naši rezultati pokazuju potencijal alternativnih politika preraspodjele bogatstva – predloženih u nedavnim međunarodnim sporazumima na visokoj razini radi potpore globalnom razvoju – da ublaže negativne posljedice smanjenja financiranja službene razvojne pomoći“, naveli su istraživači.

Naglasili su pritom da je riječ o procjenama dobivenima modeliranjem, a ne o predviđanjima broja smrtnih slučajeva koji će se nužno dogoditi ili biti spriječeni.

Istraživači su analizirali podatke iz 59 zemalja s niskim i nižim srednjim dohotkom između 2002. i 2021., koje zajedno imaju 3,9 milijardi stanovnika, a zatim su modelirali u kojoj bi mjeri različite porezne politike mogle nadoknaditi predviđeno smanjenje međunarodne pomoći do 2030.

Porezi na bogatstvo već su uvedeni u nekoliko zemalja. Španjolska je 2022. uvela solidarni porez na bogatstvo, sa stopama od 1,7 do 3,5 posto za osobe čija neto imovina premašuje tri milijuna eura. U Francuskoj se također raspravljalo o porezu od 2 posto za pojedince s iznimno velikim bogatstvom, iako je Senat nedavno odbacio takav prijedlog. Druge zemlje, poput Švedske, desetljećima su imale porez na bogatstvo prije nego što su ga 2007. ukinule.

Oporezivanje bogatstva posljednjih je godina ponovno dobilo politički zamah na međunarodnoj razini, uključujući i među samim bogatašima. Na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu početkom ove godine stotine milijunaša i milijardera iz desetaka zemalja pozvale su vlade da povećaju poreze za najbogatije.

„Živimo u izrazito nejednakom svijetu u kojem mali broj pojedinaca i korporacija gomila bogatstvo dosad nezabilježenom brzinom i u dosad nezabilježenim razmjerima, dok milijuni ranjivih ljudi i dalje umiru jer nemaju pristup osnovnim, često jeftinim humanitarnim intervencijama“, rekao je Davide Rasella, profesor ICREA-e na institutu ISGlobal, koji je osmislio i koordinirao istraživanje.

„Naši rezultati pokazuju da bi provedba čak i umjerenih politika preraspodjele bogatstva, poput onih predloženih u nedavnim međunarodnim sporazumima, u nadolazećim godinama doslovno mogla spasiti desetke milijuna života.“