Šetao šumom i pronašao vikinško zlato vrijedno milijune. Umjesto da ga zadrži, učinio je nešto genijalno

Kad je rukama raširio tlo, izvukao je dvije teške zlatne narukvice iz vikinškog doba. Zanimljivo je da nije koristio detektor metala, već ih je pronašao sasvim slučajno. Iako ih je mogao zadržati za sebe, odlučio ih je odnijeti u Muzej Sjevernog Jyllanda kako bi im stručnjaci procijenili vrijednost prema danskom sustavu, koji se koristi za procjenu povijesno važnih arheoloških nalaza.

Čim su kustosi vidjeli masivne zlatne narukvice, bilo im je jasno da se radi o izuzetno rijetkom blagu iz vikinškog razdoblja, izvijestio je Archeology News. Istog dana, arheolozi su izašli na teren gdje je pronađen prvi dio blaga. Nakon što su počeli pretraživati ​​područje detektorima metala, na gotovo istom mjestu pronašli su i treću narukvicu.

No, pravo iznenađenje dogodilo se nekoliko metara dalje, kada su uređaji ponovno reagirali. Zatim su iz zemlje izvučene još tri zlatne narukvice, pažljivo složene jedna na drugu. Svih šest narukvica je u potpunosti sačuvano. Njihova ukupna težina je 1,7 kilograma čistog zlata, piše Nova.rs.

Ova kolekcija, nazvana Roldovo blago, danas se smatra trećim najvećim vikinškim zlatnim blagom ikad pronađenim u Danskoj. Veća otkrića zabilježena su samo u slučaju Tissot prstena iz 1977. i Festedovog blaga pronađenog u blizini Ribea 2016. godine.

"Ovo je zaista jedinstveno otkriće. U našem muzeju nikad nismo vidjeli ništa slično", rekao je Torben Sarau, arheolog i voditelj kulturne baštine u Muzejima Sjevernog Jyllanda.

Narukvice odgovaraju poznatim skandinavskim stilovima iz vikinškog doba, ali stručnjaci ističu da su takvi predmeti češće izrađeni od srebra nego od čistog zlata. Prema Sarauu, zlato je u tom razdoblju bilo rezervirano gotovo isključivo za najviši društveni sloj, zbog čega su takvi nalazi izuzetno rijetki. Posebno je fascinantna činjenica da su prve dvije narukvice pronađene praktički na površini zemlje i bez ikakve opreme.

Površina narukvica ukrašena je kombinacijom uvijenog zlata i glatkih detalja, što ukazuje na izuzetno sofisticirano zlatarstvo. Tri narukvice izrađene su uvijanjem dviju zlatnih poluga, dok jedna ima tanke zlatne niti i završetak nalik gumbu. Druge imaju glatku strukturu s masivnim zlatnim polugama i žicama.

Stručnjaci su je okvirno datirali između 900. i 1000. godine, odnosno razdoblja kada se dansko područje počelo ujedinjavati pod vlašću kralja Haralda Plavog Zuba.

U to vrijeme zlatne narukvice nisu bile samo ukras, već i simbol političke moći, bogatstva i visokog društvenog statusa. Muzejski stručnjaci smatraju da su pronađeni predmeti možda povezani s ranom danskom monarhijom iz 10. stoljeća.

Dodatnu misteriju predstavlja činjenica da je svih šest narukvica pronađeno potpuno netaknuto i zakopano zajedno. Arheolozi smatraju da takvi nalazi često ukazuju na namjerno skrivanje dragocjenosti u turbulentnim vremenima ili na rituale čije je pravo značenje danas teško protumačiti.

Muzejski tim potvrdio je da je svo zlato pronađeno na privatnom polju. Plan je izložiti narukvice u Povijesnom muzeju u Aalborgu, a Nacionalni muzej Danske nastavit će istraživanje blaga Rold kako bi pokušao otkriti više detalja o jednom od najfascinantnijih nalaza zlata iz vikinškog doba u danskoj povijesti.