Srušen mit o "vrhuncu inteligencije": Šokirat će vas u čemu postajemo sve bolji kako starimo

Studiju su proveli Joshua Hartshorne s MIT-a i Laura Germine sa Sveučilišta Harvard, a rezultati su objavljeni u časopisu Psychological Science. Analizom podataka prikupljenih putem internetskih testova te usporedbom s rezultatima standardiziranih IQ testova utvrđeno je da različite kognitivne sposobnosti sazrijevaju i slabe u različitim životnim razdobljima.

Prema istraživanju, brzina obrade informacija najveća je oko 18. godine života, dok kratkoročno pamćenje vrhunac doseže oko 25. godine.

Sposobnost prepoznavanja lica nastavlja se razvijati do ranih tridesetih, a koncentracija i fokusiranje na važne informacije dosežu najvišu razinu tek oko 43. godine.

Niz spektakularnih otkrića

Emocionalno razumijevanje drugih ljudi vrhunac postiže oko 48. godine, što upućuje na to da empatija i socijalna prosudba sazrijevaju znatno kasnije nego što se ranije pretpostavljalo.

Najkasnije svoj maksimum doseže vokabular, odnosno tzv. kristalizirana inteligencija – skup znanja, iskustava i verbalnih vještina koje osoba stječe tijekom života. Ona nastavlja rasti sve do oko 67. godine te se uglavnom zadržava na visokoj razini i tijekom sedamdesetih.

Um se razvija vlastitim ritmom

Znanstvenici ističu da rezultati podržavaju model prema kojem ne postoji jedna inteligencija koja raste i opada istim tempom. Umjesto toga, različiti dijelovi ljudskog uma razvijaju se vlastitim ritmom, ovisno o tome koliko se oslanjaju na biologiju, a koliko na iskustvo i učenje, piše Space Daily.

Drugim riječima, dok su mladi ljudi najbrži u obradi informacija, stariji imaju prednost u znanju, jeziku, prosudbi i razumijevanju drugih ljudi.

Istraživanje tako mijenja pitanje "Kad je čovjek najinteligentniji?" u puno preciznije: "Koja mentalna sposobnost doseže vrhunac u kojoj životnoj dobi?".