U mozgu ljudi koji imaju migrenu znanstvenici otkrili tajanstvene promjene

Znanost 23. stu 202214:49 0 komentara
Anna Shvets / Pexels / Ilustracija

Znanstvenici su možda upravo pronašli veliki novi trag koji bi mogao pomoći u rješavanju frustrirajućeg i stalnog misterija koji je migrena.

Koristeći magnetsku rezonancu ultra visoke rezolucije, istraživači su otkrili da su perivaskularni prostori, odnosno prostori ispunjeni tekućinom oko krvnih žila mozga, neuobičajeno povećani kod pacijenata koji imaju i kroničnu i epizodnu migrenu.

Iako poveznicu ili ulogu toga u migreni tek treba utvrditi, otkriće bi moglo predstavljati još neistražen put za buduća istraživanja.

Otkriće je predstavljeno na 108. znanstvenoj skupštini i godišnjem sastanku Radiološkog društva Sjeverne Amerike.

“Kod ljudi s kroničnom migrenom i epizodnom migrenom bez aure, postoje značajne promjene u perivaskularnim prostorima regije mozga koja se naziva središte poluovale”, kaže medicinski znanstvenik Wilson Xu sa Sveučilišta Južne Kalifornije u Los Angelesu.

“Ove promjene nikada prije nisu bile prijavljene”, dodao je.

Migrena je, reći će mnogi koji od nje pate, pakao za život. Iako je neizdrživi aspekt glavobolje dobro poznat, migrena također može uzrokovati vrtoglavicu, oštećenje vida (poznato kao aura), fotoosjetljivost i mučninu do točke povraćanja. Nije poznato što uzrokuje migrenu, za nju nema lijeka, a u mnogim slučajevima stanje uopće ne reagira na pokušaje liječenja.

Ovo stanje pogađa otprilike 10 posto svjetske populacije. Stoga bi pronalaženje uzroka i učinkovitije strategije upravljanja njime poboljšali živote milijuna ljudi, prenosi Science Alert.

Xua i njegove kolege zanimali su perivaskularni prostori u području zvanom centrum semiovale, odnosno središnjem području bijele tvari mozga neposredno ispod cerebralnog korteksa. Funkcija ovih dijelova nije u potpunosti shvaćena; igraju ulogu u drenaži kretanja tekućine, a njihovo povećanje može biti simptom većeg problema.

“Perivaskularni prostori dio su sustava za čišćenje tekućine u mozgu”, kaže Xu. “Proučavanje njihovog doprinosa migreni moglo bi nam pomoći da bolje razumijemo složenost načina na koji migrene nastaju”, dodao je.

On i njegovi kolege ispitivali su 20 pacijenata u dobi od 25 do 60 godina koji pate od migrene: 10 s kroničnom migrenom bez aure i 10 s epizodnom migrenom. Osim toga, ispitali su i 5 zdravih pacijenata koji nemaju migrene. Oni su uključeni kao kontrolna skupina.

Tim je isključio pacijente s kognitivnim oštećenjem, klaustrofobijom, tumorom na mozgu ili koji su prethodno imali operaciju mozga. Zatim su proveli MRI skeniranje pomoću MRI ultra-visokog polja s magnetom od 7 tesla. Većina bolničkih skenera ima samo magnete do 3 tesle.

“Koliko znamo, ovo je prva studija koja koristi MRI ultra visoke rezolucije za proučavanje mikrovaskularnih promjena u mozgu zbog migrene, posebno u perivaskularnim prostorima”, objašnjava Xu.

“Budući da 7T MRI može stvoriti slike mozga s puno većom rezolucijom i boljom kvalitetom od drugih vrsta MRI-ja, može se koristiti za demonstraciju mnogo manjih promjena koje se događaju u moždanom tkivu nakon migrene”, objasnio je.

Snimkama je utvrđeno da su perivaskularni prostori u centrum semiovaleu bolesnika s migrenom bili značajno povećani u usporedbi s kontrolnom skupinom.

Istraživači su također pronašli razliku u distribuciji tipa lezije poznate kao hiperintenziteti bijele tvari u pacijenata s migrenom. Njih uzrokuju sitne mrlje mrtvog ili djelomično mrtvog tkiva izgladnjelog zbog smanjenog protoka krvi, i prilično su normalni.

Nije bilo razlike u učestalosti ovih lezija između pacijenata s migrenom i kontrolnih pacijenata, ali je težina dubokih lezija kod osoba s migrenom bila veća.

Ovo sugerira, vjeruju istraživači, da bi proširenje perivaskularnih prostora moglo dovesti do budućeg razvoja više lezija bijele tvari.

Iako je priroda veze između proširenih perivaskularnih prostora i migrene nejasna, rezultati sugeriraju da migrena dolazi s problemom moždanog krvotoka – glimfatskog sustava odgovornog za čišćenje otpada u mozgu i živčanom sustavu. Za transport koristi perivaskularne kanale.

Potrebno je više rada kako bi se istražila ova korelacija, ali čak i njezino identificiranje obećava. “Rezultati naše studije mogli bi potaknuti buduće, veće studije za nastavak istraživanja kako promjene u mikroskopskim moždanim žilama i opskrbi krvlju doprinose različitim tipovima migrene”, kaže Xu.

“Na kraju bi nam to moglo pomoći da razvijemo nove, personalizirane načine dijagnosticiranja i liječenja migrene”, zaključio je.

Istraživanje je predstavljeno na 108. znanstvenoj skupštini i godišnjem sastanku Radiološkog društva Sjeverne Amerike.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter Facebook | Instagram.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!