Veliko istraživanje: REM faza sna povezana s manjim rizikom od 83 bolesti

Spavanje nije samo pitanje broja sati provedenih u krevetu, već i različitih faza sna koje mogu imati različite posljedice za zdravlje.

U novom istraživanju znanstvenici predvođeni timom s Capital Medical Universityja u Kini analizirali su podatke 95.559 sudionika britanskog zdravstvenog projekta. Uz pomoć uređaja koji se nose na zapešću pratili su njihove obrasce spavanja tijekom tjedan dana i usporedili ih s više od tisuću zdravstvenih stanja. Sudionike su pratili u prosjeku gotovo devet godina, prenosi Science Alert.

Posebno se istaknula REM faza sna, odnosno faza brzih pokreta očiju, tijekom koje se odvija većina sanjanja. Aktivnost mozga u REM fazi slična je onoj tijekom budnosti, a smatra se da ta faza pridonosi učenju i razvoju mozga.

"Veća količina REM faze i dubokog sna povezana s manjim rizikom od 83 bolesti"

Istraživači su otkrili da je veća količina REM sna povezana s manjim rizikom od desetaka bolesti, uključujući zatajenje srca, Alzheimerovu bolest, nizak krvni tlak i fibrilaciju atrija.

"Otkrili smo da su varijacije u obrascima spavanja povezane sa 156 slučajeva bolesti", naveli su istraživači u radu objavljenom u časopisu PLOS Medicine.

"Točnije, veća količina REM sna i dubokog sna bila je povezana s manjim rizikom od 83 odnosno sedam bolesti, dok su veća nepravilnost spavanja i dulje razdoblje budnosti nakon početka spavanja bili povezani s povećanim rizikom od tri odnosno šest bolesti", dodali su.

Kada je riječ o dubokom snu, među stanjima koja su bila povezana s manjim rizikom bili su dijabetes tipa 2 i Parkinsonova bolest.

Čini se da je šest do osam sati sna na noć povezano s manjim rizikom od značajnog broja bolesti, navode istraživači. S druge strane, spavanje kraće od pet sati bilo je povezano s većim rizikom od 37 bolesti u usporedbi sa šest do osam sati sna.

"Arhitektura sna i trajanje spavanja povezani su s rizikom od bolesti"

Znanstvenici su analizirali i udio REM sna u ukupnom spavanju te utvrdili da povezanost s tom fazom sna nije bila samo posljedica duljeg ukupnog vremena spavanja.

"Ovi nalazi pokazuju da su i arhitektura sna i trajanje spavanja povezani s rizikom od bolesti", istaknuli su istraživači.

Ipak, za potvrdu tih povezanosti potrebno je još istraživanja. Znanstvenici smatraju da bi REM san mogao djelovati putem različitih bioloških mehanizama u odnosu na san općenito, što bi moglo objasniti njegove različite učinke i povezanost s bolestima.

Poznato je da san tijelu omogućuje odmor, dok mozgu daje priliku za oporavak i reorganizaciju. Bolje razumijevanje specifičnog utjecaja REM sna moglo bi stoga pomoći u budućim istraživanjima.

"Ovaj okvir omogućuje prepoznavanje različitih obrazaca povezanosti u više zdravstvenih područja, čime se dobiva cjelovitije razumijevanje povezanosti spavanja u stvarnim uvjetima i rizika od bolesti", naveli su istraživači.

Još je puno nepoznanica

Studija, međutim, ne dokazuje izravnu uzročno-posljedičnu vezu. Njezinu važnost povećavaju velik broj sudionika i podaci o spavanju prikupljeni u stvarnim uvjetima, a ne na temelju njihovih vlastitih procjena.

Tijekom noći prolazimo kroz različite faze sna, a na količinu REM sna utječu ukupno trajanje spavanja i njegova neprekinutost. Na količinu REM sna mogu negativno utjecati i narušavanje prirodnog cirkadijalnog ritma, stres i alkohol, dok se ona prirodno smanjuje s dobi.

Još mnogo toga o REM snu nije poznato, no istraživači ističu njegovu važnost za zdravlje.

"Rezultati naglašavaju da je održavanje šest do osam sati sna povezano s povoljnijom arhitekturom sna i manjim rizikom od bolesti, što pruža uvid u prevenciju i promicanje zdravlja", zaključili su istraživači.

Istraživanje je objavljeno u časopisu PLOS Medicine.