Ukrajina u posljednjem napadu na Moskvu koristila nešto novo: Rusi su presreli sve osim "Flaminga", pogodio je metu

Napad se dogodio u noći 20. rujna, posljednjeg dana ruskih parlamentarnih izbora. Ruske vlasti objavile su da je diljem zemlje presretnuto ili oboreno više od 1600 dronova, od čega je oko 450 bilo usmjereno prema Moskvi.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je da su u napadu korišteni brojni domaći sustavi, među kojima Flamingo, Pelican, Palianytsia, FP-1, RZ-100 i drugi dronovi dugog dometa. Prema njegovim riječima, pogođeni su važan objekt ruske naftne industrije i logistički objekt, piše NY Post.

Pogođena velika moskovska rafinerija

Jedna od glavnih meta bila je Moskovska rafinerija nafte, kojom upravlja Gazprom Neft. Nakon napada izbio je požar, a prerada sirove nafte je obustavljena.

Reuters je, pozivajući se na tri industrijska izvora, objavio da su oštećene dvije ključne jedinice za preradu. Popravak bi mogao trajati nekoliko tjedana. Rafinerija je 2024. preradila 11,6 milijuna tona sirove nafte, a proizvodila je velike količine benzina i dizela.

Napadi na rusku energetsku infrastrukturu posljednjih mjeseci postali su važan dio ukrajinske kampanje dugog dometa, budući da rafinerije imaju ključnu ulogu u opskrbi ruskog tržišta gorivom.

Što je "Flamingo"?

Flamingo je ukrajinska krstareća raketa koju razvija domaća kompanija Fire Point. Ukrajina je ranije najavljivala taj sustav kao jedno od ključnih oružja za napade velikog dometa, navodi Al Jazeera.

U medijima su se pojavile tvrdnje da Flamingo može imati domet od gotovo 3000 kilometara, no dio tehničkih podataka o tom oružju još nije neovisno potvrđen. Samu uporabu Flaminga u napadu potvrdio je Zelenski.

Još je više pitanja otvoreno oko sustava Pelican. Zelenski ga je naveo među oružjem korištenim u napadu, no nije potpuno jasno na koji se konkretno sustav naziv odnosi.

Pojedini izvori povezuju ga s novim ukrajinskim sustavom FP-7, koji se opisuje kao taktička balistička raketa. Drugi izvještaji navode da bi Pelican mogao biti bespilotna letjelica. Američki Institut za proučavanje rata (ISW) istaknuo je da te navode nije moguće neovisno potvrditi.

To je posebno važno jer se objavljeni podaci o dometu FP-7 ne podudaraju s tvrdnjama da je njime izravno pogođena Moskva iz Ukrajine.

Poginuli i ranjeni

Napad nije prošao bez civilnih posljedica. Ruske vlasti izvijestile su o najmanje tri poginule osobe i oko 20 ozlijeđenih, dok su oštećene i stambene zgrade. U jednom području Moskovske oblasti oko 400 ljudi moralo je biti evakuirano nakon oštećenja objekata.

Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin napad je opisao kao najveći dronovski napad na rusku prijestolnicu do tada te je tvrdio da je cilj bio poremetiti održavanje parlamentarnih izbora. Ukrajinska strana napad je, međutim, predstavila prvenstveno kao udar na energetsku i logističku infrastrukturu povezanu s ruskim ratnim naporima.

Napad pokazuje i širu promjenu u ukrajinskoj strategiji: uz masovnu uporabu dronova, Kijev sve više nastoji koristiti domaće projektile i druge sustave dugog dometa za napade na objekte duboko unutar ruskog teritorija.