Znanstvenici otkrili zašto se Zemljina kora ispod Italije "otkopčava" poput patentnog zatvarača

Apenini, koji se protežu oko 1200 kilometara duž talijanskog poluotoka, dugo zbunjuju znanstvenike. Dok se kora na vanjskom rubu planinskog lanca sabija, dublje i dalje od tog područja istodobno se rasteže. Neki se dijelovi tla uzdižu, dok drugi tonu, a potresi s obje strane planinskog lanca također pokazuju naizgled proturječne obrasce.

Geolozi predvođeni Stefanom Tavanijem sa Sveučilišta u Firenci smatraju da je ključ u procesu poznatom kao delaminacija, piše Science Alert. Riječ je o odvajanju guste donje kore i litosfere od gornjih slojeva, nakon čega ti dijelovi tonu prema plaštu.

Prema njihovom modelu, taj se proces ispod Apenina ne događa istodobno posvuda. Umjesto toga, ima svojevrsnu prednju granicu, odnosno „šarku“, koja se postupno pomiče ispod Italije prema Jadranskom predgorju – poput mjesta na kojem se otvara patentni zatvarač.

Apenini su nastali sudaranjem tektonskih ploča koje su milijunima godina stiskale i zgušnjavale Zemljinu koru. No kasnije se ploča koja tone u plašt počela povlačiti, zbog čega se kora iza rastućeg planinskog lanca rastegnula, a tako je nastalo i Tirensko more.

'Poput harmonike'

Iako je glavno razdoblje rastezanja završilo prije otprilike dva milijuna godina, neobični pokreti Apenina nastavili su se.

Kako bi objasnili što se događa, istraživači su usporedili podatke o potresima i GPS mjerenjima, satelitska radarska opažanja te podatke o granici između Zemljine kore i plašta, poznatoj kao Mohorovičićev diskontinuitet, odnosno Moho.

Podaci su pokazali da se različiti oblici deformacije usredotočuju oko iste strukture duboko ispod Apenina. Na više od 500 kilometara planinskog lanca pronašli su područje u kojem se preklapaju granice kore s tirenske i jadranske strane.

Istraživači smatraju da je upravo to područje mjesto na kojem se donja kora odvaja. Oko njega su koncentrirani i potresi: iza i iznad te granice uglavnom ukazuju na rastezanje kore, dok ispred nje prevladava sabijanje.

GPS mjerenja dodatno podupiru takav zaključak. Duž planinskog lanca izmjereno je rastezanje od oko četiri milimetra godišnje, dok se na njegovu vanjskom rubu dio tog gibanja nadoknađuje sabijanjem od približno dva milimetra godišnje.

Znanstvenici takvu deformaciju opisuju kao „poput harmonike“ – planinski se lanac iznutra rasteže, dok se istodobno njegov prednji dio sabija.

'Rijedak uvid u proces delaminacije'

Prema njihovom modelu, kada se donji slojevi kore odvoje od ploče koja tone, oslobađa se pritisak koji ih je povlačio prema dolje. Preostala se kora tada može ponovno izdignuti, dok proces istodobno uzrokuje rastezanje iza pomične granice i sabijanje te spuštanje tla ispred nje.

Istraživači naglašavaju da njihov model ne daje potpunu sliku te da još postoje pitanja o preciznoj strukturi ploče ispod Apenina. Ipak, smatraju da njihova otkrića pružaju rijedak uvid u proces delaminacije koji se postupno pomiče ispod planinskog lanca.

Rad je objavljen u časopisu Communications Earth & Environment.