Budućnost BiH neizvjesna: Međunarodni nadzor slabi, Dodik pojačava pritisak

Dok dio međunarodne zajednice i domaćih političara smatra da BiH još nije spremna za funkcioniranje bez međunarodnog nadzora, iz Republike Srpske sve glasnije traže poništenje svih Schmidtovih odluka, uključujući i zakon o zabrani negiranja genocida.

Austrijski list Die Presse piše da Christian Schmidt planira napustiti funkciju u lipnju, nakon pet godina na čelu OHR-a. U intervjuu za magazin Ujedinjenih naroda rekao je da je proces izbora nasljednika već pokrenut, dok je za časopis Cercle Diplomatique izjavio da je vrijeme za “novi početak”.

Njegov odlazak ponovo je otvorio pitanje treba li Bosni i Hercegovini i dalje visoki predstavnik, gotovo tri desteljeća nakon Dejtonskog sporazuma. OHR je uspostavljen 1995. godine kako bi nadgledao provedbu mira, a visoki predstavnik ima ovlasti da nameće zakone i smjenjuje dužnosnike.

Međunarodna zajednica sve slabija

Ipak, Die Presse navodi da se te ovlasti mogu provoditi samo uz snažnu podršku međunarodne zajednice, koja je posljednjih godina sve slabija. Ukidanje OHR-a već dugo zagovaraju Rusija i Kina, ali i pojedini regionalni analitičari koji smatraju da BiH mora sama preuzeti odgovornost za svoju budućnost.

Istovremeno, iz Republike Srpske posljednjih dana stižu koordinirani zahtjevi za ukidanje svih Schmidtovih odluka. Funkcioneri vladajuće koalicije bliski Miloradu Dodiku traže povlačenje nametnutih zakona, odlazak stranih sudaca iz Ustavnog suda BiH, ali i ukidanje izmjena Krivičnog zakona kojima je zabranjeno negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.

“Najmanje što Republika Srpska danas mora učiniti je da jasno, glasno i institucionalno inzistira na ukidanju svih nametnutih imperatorskih zakona i odluka”, poručila je Ana Trišić Babić.

"Poništenje Schmidtovih odluka nemoguće"

Slične poruke posljednjih dana šalju i Nenad Stevandić, Nikola Špirić, Goran Selak i Milorad Kojić.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik nastavio je i osobne napade na Schmidta, tvrdeći da ga “neće pustiti na miru”, uz niz neprovjerenih optužbi o navodnim malverzacijama.

Međutim, pravni stručnjaci smatraju da je poništavanje Schmidtovih odluka praktično nemoguće. Ustavni pravnik Nedim Ademović ističe da su odluke visokog predstavnika utemeljene na međunarodnom pravu i da ostaju pravno važeće.

“Apsolutno ne. Ako sam u nešto siguran, onda sam siguran da će odluke visokog predstavnika ostati na pravnoj snazi. Visoki predstavnik je međunarodna institucija i njegove odluke utemeljene su na međunarodnom pravu”, rekao je Ademović.

Atmosfera stalnih blokada

Sličan stav imaju i udruženja žrtava. Predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović kaže da se zakoni koji su već proizveli pravne posljedice ne mogu retroaktivno ukidati.

“To se neće dogoditi. Već postoje pravomoćne presude i sudski procesi koji se vode na osnovu tih zakona”, poručio je Tahirović.

I dok dio međunarodne zajednice razmatra budućnost OHR-a, mnogi u BiH i dalje smatraju da je međunarodni nadzor važna garancija očuvanja Dejtonskog sporazuma, posebnou atmosferi stalnih političkih blokada i secesionističke retorike iz Republike Srpske.