Schmidt otkrio pozadinu odlaska: Pritisak je rastao i na mene i na strukture Daytona

"Osjetio sam da pritisak ne raste samo na mene, nego i na strukture Daytona“, rekao je Christian Schmidt.

Prema njegovim riječima, cilj mu je bio osigurati nastavak postojanja Ureda visokog predstavnika (OHR).

"Raspuštanje, bez postizanja zadanih ciljeva, značilo bi dovođenje u pitanje Daytonskog mirovnog sporazuma u cjelini, uključujući i vojnu misiju EUFOR-a“, kazao je Schmidt.

Dodao je kako bi to bilo "neodgovorno“ u trenutku kada, kako navodi, jačaju secesionističke izjave iz Republike Srpske.

Intenzivni razgovori iza kulisa

Süddeutsche Zeitung u uvodu intervjua navodi da je Schmidt početkom tjedna iznenada najavio povlačenje, "očito pod pritiskom Trumpove administracije“. Schmidt to nije izravno potvrdio, ali je rekao da su se u pozadini vodili razgovori u kojima nije sudjelovao.

"Čuo sam samo da su bili vrlo intenzivni“, rekao je.

Na pitanje bi li želio veću podršku iz Bruxellesa i Berlina, odgovorio je da je podrška "itekako postojala“. Posebno je izdvojio London, Rim i druge europske prijestolnice.

"London se snažno zauzeo za očuvanje OHR-a i osobno me podržao“, rekao je Schmidt.

Dodao je da odlazi "teška srca“ te da je povratak iz New Yorka, nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a, bio emotivan trenutak sa suradnicima u Sarajevu, prenosi N1 BiH.

Upozorenje zbog retorike

Schmidt je upozorio da pojedini političari stanje u BiH pogrešno prikazuju kao "sukob civilizacija“.

„Podmeće se da je islamska zajednica potpuno proiranska, što nije točno“, rekao je.

Prema njegovim riječima, muslimansko stanovništvo izloženo je uvredama, a takva atmosfera koristi se za opravdavanje secesionističke politike.

"Tako podgrijana atmosfera instrumentalizira se kako bi se legitimiralo odcjepljenje Republike Srpske“, kazao je Schmidt.

Naglasio je i da se destruktivno nisu ponašali samo politički predstavnici iz Republike Srpske. Govoreći o Domu naroda, rekao je da su "Hrvati i Srbi“ više puta zajedno blokirali kvorum za odlučivanje, a time i donošenje zakona.

Upozorio je i da BiH nije usvojila gotovo ništa od mjera koje traži Vijeće Europe u vezi sa sprječavanjem pranja novca i financiranja terorizma.

"Bosna i Hercegovina će zbog toga vjerojatno završiti na sivoj listi zemalja s rizikom od pranja novca. To je pravi korak unatrag za zemlju“, rekao je.

Državna imovina i plinovod

Jedno od ključnih otvorenih pitanja ostaje državna imovina. Süddeutsche Zeitung navodi da SAD sada očito traži brzo rješenje jer bi neriješeno pitanje moglo stvarati probleme za planirani plinovod koji bi gradila tvrtka bliska Trumpu.

"Da, time je u temu unesena nova dinamika“, rekao je Schmidt.

Dodao je kako raste nestrpljenje i među načelnicima i gradonačelnicima jer „često ne mogu izgraditi ni sportsku dvoranu“.

Schmidt kaže da njegov tim radi na modelu prema kojem bi neovisno povjerenstvo odlučivalo za koje se svrhe može koristiti državno zemljište.

Govoreći o plinovodu, rekao je da se projekt temelji na šest godina staroj studiji izvedivosti koju je podržala EU, s ciljem smanjenja utjecaja ruskog Gazproma.

„Međutim, EU se povukla iz projekta. Sad Europljana više nema“, rekao je Schmidt.

Dodik i "casus belli“

Schmidt je komentirao i reakcije Milorada Dodika nakon najave njegova povlačenja. Rekao je da je Dodik poručio kako bi novo uređenje pitanja državne imovine, ako bi bilo protivno njegovim stajalištima, predstavljalo povod za neovisnost Republike Srpske.

"Dodik je upravo ukazao na to da bi, ako sada naložim novo uređenje pitanja državne imovine koje bi bilo protivno njegovim zamislima, to bio casus belli za neovisnost Republike Srpske“, rekao je Schmidt.

Poručio je da očekuje da međunarodna zajednica neće popustiti pred takvim prijetnjama.

"Računam na to da će se međunarodna zajednica odlučno suočiti s takvim stavovima i da se neće dati impresionirati“, kazao je.

Nasljednik OHR-a

Schmidt je rekao da bi Vijeće za provedbu mira trebalo zasjedati 3. i 4. lipnja te da očekuje kako će tada biti pronađen njegov nasljednik.

"Kandidati za funkciju visokog predstavnika u BiH ne rastu na drveću“, rekao je.

Ipak, smatra da BiH i dalje treba visokog predstavnika.

"Sigurnosna situacija i politički razvoj su krhki, a međunarodne institucije ljudima pružaju određeno jamstvo“, kazao je Schmidt.

Na pitanje kada će se BiH vlastitim snagama osloboditi OHR-a, rekao je da se visokog predstavnika još uvijek doživljava kao nekoga tko treba "srediti stvari“.

"To je, naravno, nezdravo za demokraciju“, rekao je Schmidt.

Budućem nasljedniku poručio je da ne vjeruje obećanjima političkih lidera.

„Ne vjeruj nijednom obećanju koje dobiješ od političkih donositelja odluka. Procjenjuj ih isključivo prema njihovim djelima“, zaključio je Schmidt u intervjuu za Süddeutsche Zeitung.