Sve više bogatih Nijemaca želi otići iz zemlje: Ovo su razlozi

Podaci njemačkog Saveznog statističkog ureda (Destatis) potvrđuju da se u razdoblju od godinu dana više od 288.000 njemačkih državljana preselilo u inozemstvo, piše Euronews.

Najnovije istraživanje, koje je za platformu za zapošljavanje Indeed provela istraživačka agencija Appinio, sugerira da se taj trend nastavlja. Od 2020. godine broj pretraga međunarodnih oglasa za posao više se nego udvostručio.

Posebno je izražena želja za odlaskom među osobama s visokim primanjima.

Više od polovice ispitanika čije kućanstvo ostvaruje neto prihod od najmanje 6.000 eura mjesečno (54 posto) izjavilo je da je u posljednjih godinu dana prijavljivalo poslove u inozemstvu ili istraživalo mogućnosti zaposlenja izvan Njemačke.

Čak dvije trećine ispitanika navodi da razmišlja o zaposlenju u inozemstvu, dok ih je oko 30 posto već aktivno tražilo posao ili slalo prijave.

Među onima koji žele otići, njih 77 posto planira živjeti izvan Njemačke nekoliko godina ili čak trajno.

Prema podacima Indeeda, potencijalni iseljenici najčešće traže uredske poslove, primjerice u marketingu. Velik je interes i za poslove u tehnologiji, ugostiteljstvu i logistici.

Veća primanja i bolja kvaliteta života

Istraživanje je pokazalo i što najviše potiče ljude na razmišljanje o iseljavanju.

Najčešći razlozi su mogućnost veće zarade i bolja kvaliteta života, koje je navelo oko 51 posto ispitanika. Oko 42 posto priželjkuje ugodniju klimu ili manje porezno i socijalno opterećenje u drugoj zemlji. S druge strane, bolje mogućnosti za razvoj karijere i napredovanje presudne su za znatno manji broj ispitanika – njih 24 posto.

Virginia Sodergeld, ekonomistica tržišta rada u Indeedu, smatra da je međunarodna mobilnost u načelu pozitivna jer iskustvo i znanje stečeno u inozemstvu mogu potaknuti inovacije i otvoriti nove poslovne prilike.

No upozorava da činjenica kako dvije trećine zaposlenih razmišlja o odlasku treba biti shvaćena i kao znak nezadovoljstva uvjetima života i rada u Njemačkoj.

Čini se da mnogi smatraju kako su porezi i doprinosi previsoki. Od svakih 100 eura koje poslodavac izdvoji za prosječnog samca, zaposleniku u Njemačkoj ostane tek oko polovice – 50,70 eura neto. Ostatak odlazi na porez na dohodak te doprinose za socijalno osiguranje koje plaćaju i zaposlenik i poslodavac.

To potvrđuju i rezultati istraživanja: 70 posto ispitanika smatra da je porezno opterećenje u odnosu na visinu primanja previsoko te da se osobni trud i zalaganje na poslu nedovoljno isplate.

Najpoželjnije zemlje za iseljavanje

Koje zemlje najviše privlače one koji žele otići?

S udjelom od 14,4 posto svih pretraga, Sjedinjene Američke Države i dalje su najpoželjnije odredište za iseljavanje. Ipak, interes za SAD znatno je oslabio – broj pretraga pao je za 34 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Na drugom i trećem mjestu nalaze se Ujedinjena Kraljevina i Švicarska, svaka s udjelom od 13,6 posto. Interes za Ujedinjenu Kraljevinu porastao je za 38 posto, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati i Indija zabilježili rast od 24 posto. Australija je također postala privlačnija, uz porast interesa od deset posto.

Sigurnost nasuprot prilikama

Prednosti Njemačke, s druge strane, uglavnom se odnose na područja koja visoko traženim međunarodnim stručnjacima često nisu presudna jer više predstavljaju sigurnost i stabilnost nego mogućnosti za profesionalni razvoj.

Oko 60 posto ispitanika kao najveću prednost Njemačke istaknulo je društveno okruženje, 47 posto zaštitu radnih prava, a nešto manje od 35 posto sustav socijalne skrbi.

Prema podacima Saveznog statističkog ureda (Destatis), prošle se godine iz Njemačke iselilo oko 97.000 njemačkih državljana više nego što ih se vratilo. To je najveći negativni migracijski saldo od 2017. godine.

Situacija je potpuno drukčija kada je riječ o osobama koje nemaju njemačko državljanstvo. U toj je skupini Njemačka prošle godine zabilježila neto useljavanje veće od 200.000 ljudi.

Posljednjih godina u Njemačku ne dolaze samo izbjeglice. Znatno je porastao i broj visokoobrazovanih stručnjaka iz trećih zemalja, poput Indije. Mnogi od njih rade u IT sektoru, primjerice u razvoju softvera, umjetnoj inteligenciji i digitalizaciji, ali i u inženjerstvu te znanstveno-istraživačkom radu.