Analitičarka: Washington i Peking otvaraju "vruću liniju" za AI krize, Xi nametnuo pravila susreta s Trumpom

Analizirajući domete susreta u Bijeloj kući, Baković je naglasila kako su konkretni ekonomski rezultati skromni, ali da su dvije supersile ipak postigle ključni sigurnosni dogovor oko umjetne inteligencije, dok je samim formatom i simbolikom susreta Kina poslala jasne geopolitičke poruke.

Sigurnost i AI: Uspostava "vruće linije" za sprečavanje tehnoloških kriznih eskalacija

Iako su ekonomski i trgovinski pregovori donijeli tek minimalne pomake, Baković ističe da je na sastanku postignut jedan izuzetno značajan i konkretan sporazum -otvaranje izravnog komunikacijskog kanala ("vruće linije") između Washingtona i Pekinga za konzultacije o umjetnoj inteligenciji.

"To je jedini konkretni dogovor koji je napravljen. Ta posebna linija za AI silno je važna jer uporaba umjetne inteligencije u određenim sferama može biti iznimno osjetljiva, pa i opasna - prije svega kada govorimo o naoružanju, svemiru i vojnim sustavima u svemiru, što je područje gdje SAD već ima razvijene kapacitete", pojasnila je Baković.

Analitičarka dodaje kako se Xi i Trump načelno slažu da razvoj AI-ja ne treba kočiti te da ga ne doživljavaju kao egzistencijalnu prijetnju čovječanstvu. Unatoč tome, u Kini postoji velik oprez prema motivima Washingtona i zapadnih tehnoloških mogula:

"Kina je vrlo sumnjičava prema izjavama poput onih Sama Altmana o AI-ju koji bi mogao pobjegnuti kontroli. U Pekingu to doživljavaju kao alarme i pokušaje nametanja takvih globalnih regulacija koje bi prvenstveno usporile kineski tehnološki uzlet. Xi Jinping ima jasan plan da do 2035. godine transformira Kinu iz 'radionice svijeta' u vodeći globalni high-tech laboratorij i najmoćniju tehnološku silu. Pitanje je koliko će trajati dok Kina potpuno ne stane uz bok Americi i tko će u konačnici dominirati tim poljem."

Geopolitika i simbolika: Kina nameće pravila i traži status ravnopravne velesile

Govoreći o samom tijeku posjeta Washingtonu, Baković naglašava kako je Peking inzistirao na detaljima koji šalju poruku o potpunoj ravnopravnosti dviju država.

"Kineska strana je zapravo odredila pravila i koreografiju ovog posjeta. Pekingu je bilo od presudne važnosti da Trump primi Xija kao ravnopravnog sugovornika. Donald Trump je napravio iskorak kakav nijedan američki predsjednik nije povukao još od Johna F. Kennedyja - dočekao je stranog gosta na pisti ispred samog aviona. To je simbolika koju je Kina silno cijenila", navodi Baković.

S same sadržajne strane, produljenje primirja u trgovinskom ratu za svega dva mjeseca i podizanje carina na 30 milijardi dolara robe pokazuje da su stvarni pomaci mikroskopski, no razlike u vizijama dvaju lidera ostaju duboke:

"Trump je inzistirao na osobnom odnosima njih dvojice, dok je Xi postavljao priču dugoročnije - na odnose dviju nacija i država koji moraju počivati na miroljubivoj koegzistenciji, a ne na natjecanju 's nultom sumom'. Također, Trumpovo spominjanje savezništva iz Drugog svjetskog rata i zajedničke borbe protiv fašizma odmah je podiglo obrve u Japanu, što otvara nova pitanja za sigurnost sjeveroistočne Azije."

Analitičarka dodaje kako je Xiju bilo iznimno važno prikazati se u besprijekornoj psihofizičkoj formi kako bi utišao glasine o zdravlju, posebice uoči 21. kongresa Komunističke partije iduće godine na kojem se odlučuje o njegovom novom mandatu.

Stanje u UN-u: Kina ne želi biti "nova Amerika", slijedi bitka za novog šefa UN-a

Komentirajući činjenicu da se susret odvija paralelno s 81. sjednicom Opće skupštine UN-a u New Yorku, Baković pojašnjava zašto Kina ondje nije poslala najviše dužnosnike te kako Peking gleda na budućnost multilateralizma.

"Kina želi da Ujedinjeni narodi obnove svoju multilateralnu ulogu, ali nema namjeru postati zamjenski globalni policajac. Kina nije sila koja pretendira na hegemonističku dominaciju kakvu je Amerika imala posljednjih 80 godina - ona primarno želi riješiti svoje regionalne probleme i biti regionalna sila s jakim globalnim utjecajem. Zato kroz formate poput BRICS-a nastoji pojačati glas 'srednjih sila' i globalnog juga unutar UN-a", ističe Baković.

Iako je UN u krizi jer je i sam globalni poredak u krizi, UN i dalje ostaje jedini postojeći kostur svjetske arhitekture. Prava borba za utjecaj unutar te organizacije tek slijedi:

"Mjesto gdje će ubrzo doći do žestokih zakulisnih okršaja između Kine i SAD-a jest izbor novog generalnog tajnika — ili nadajmo se tajnice — Ujedinjenih naroda, budući da Antoniju Guterresu mandat istječe 31. prosinca. Tu će Kina uložiti sve svoje diplomatske snage kako bi na čelo UN-a došla osoba koja odgovara njezinim mjerilima i interesima, a ne američkim", zaključuje Zorana Baković za N1.