Danska, Grenland i SAD potpisuju sporazum o sigurnosti: Arktikom bi ubuduće trebao upravljati NATO

Sporazum čije se potpisivanje očekuje u utorak na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda u New Yorku još nije javno dostupan. Američki predsjednik Donald Trump tvrdi da se njime SAD-u daje „trajna kontrola”. Kopenhagen i Nuuk nisu komentirali tu tvrdnju, no poručili su da će sporazum donijeti korist arktičkom otoku te poštivati njegov suverenitet. 

Dogovor stiže nakon višemjesečnog Trumpovog pritiska. Republikanac je tvrdio da bi SAD trebao kontrolirati Grenland, na društvenim mrežama je dijelio karte 'proširenih' Sjedinjenih Država s Grenlandom (i Kanadom), a jednom trenutku nije odbacivao upotrebu vojne ili ekonomske sile za preuzimanje tog danskog autonomnog teritorija. 

Njegove prijetnje pokrenule su diplomatsku krizu unutar NATO-a te potaknule Dansku i Grenland na pregovore s Washingtonom s ciljem ublažavanja pritiska.

Danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen u nedjelju je za danski TV2 rekao da će sporazum biti u obliku „prema kojem odgovornost za sigurnost na Arktiku neće biti samo danska ili američka”. O toj regiji će se u velikoj mjeri „brinuti NATO”, naglasio je. 

Jačanje kohezije Alijanse

Ostaje nejasno mijenja li se sporazumom postojeći obrambeni ugovor iz 1951., pravni temelj američke prisutnosti na Grenlandu. 

„Čini se da sada koristimo ovu krizu da bismo preko Grenlanda pokušali ojačati koheziju NATO-a”, smatra Ulrik Pram Gad, istraživač s Danskog instituta za međunarodne studije (DIIS).

Strateški interes Washingtona na Grenlandu seže do Drugog svjetskog rata. SAD je 1941. potpisao sporazum s danskim izaslanikom Henrikom Kauffmannom koji je djelovao bez ovlaštenja svoje zemlje, tada pod njemačkom okupacijom.

Washington je tražio sporazum kako bi zadržao Grenland izvan njemačkih ruku i osigurao sjevernoatlantsku opskrbnu rutu između Sjeverne Amerike i Europe, piše Reuters. 

Na temelju tog sporazuma SAD je tamo izgradio zračne luke, pomorska postrojenja i meteorološke postaje, dosegnuvši oko 5,5 tisuća pripadnika vojnog osoblja do 1943. godine, navodi DIIS.

Godine 1946. predsjednik Harry Truman pokušao je kupiti otok za 100 milijuna dolara u zlatu, no Kopenhagen je odbio prodaju. Umjesto toga, 1951. je potpisan novi sporazum koji je američkoj vojsci dao mnoga prava na Grenlandu, no u kontekstu NATO-a.

„Ne vjerujem da će Danska i Grenland potpisati ako ne bude uključena i jednaka klauzula o NATO-u”, rekao je Gad.

Sigurnost, stabilnost i suradnja 

Tijekom Hladnog rata SAD je na Grenlandu održavao 17 vojnih lokacija s više od 10 tisuća pripadnika oružanih snaga. Danas je preostala samo svemirska baza Pituffik s oko 150 ljudi. 

Glasnogovornik NATO-a u subotu je rekao da savez pozdravlja novi sporazum koji će „pomoći u unaprjeđenju sigurnosti, stabilnosti i suradnje u ovoj vitalnoj regiji”. Lokke Rasmussen, koji je u noći na ponedjeljak otputovao u New York, odbio je razgovarati o sadržaju sporazuma.

„No od početka smo govorili da smo otvoreni za uvažavanje legitimnih sigurnosnih interesa Sjedinjenih Država”, rekao je danski šef diplomacije. 

Trump je u objavi na svojoj mreži Truth Social u petak napisao da je sporazum SAD-u dao „trajnu kontrolu nad sigurnošću i svim drugim potrebama na Grenlandu”, te da nijedan američki protivnik neće moći tamo imati bazu ili biti vojno prisutan bez pismenog odobrenja Washingtona.

Danska nije odgovorila na Trumpovu tvrdnju, no Kopenhagen je ranije priznao da je desetljećima nedovoljno ulagao u obranu Grenlanda. Danska se obvezala proširiti svoju vojnu prisutnost na otoku, uključujući s više trupa NATO-a.

Grenlandska vlada nastojala je pak umiriti svoju javnost u vezi sa sporazumom. Erik Jensen, oporbeni zastupnik na Grenlandu, napisao je na Facebooku da je pročitao nacrt sporazuma. 

„Osjećam se umireno i nisam zabrinut”, rekao je, dodajući da ministar vanjskih poslova otoka dobro obavlja svoj posao.