Izašao s detektorom za metal na polje i našao čisto blago

Vjerojatno je to bilo otkriće njegova života. Amaterski tragač za blagom, otac iz Porajnja, tog dana nije očekivao ništa posebno kada se njegov detektor metala iznenada oglasio. Iskopao je rimski srebrni novčić, a zatim još nekoliko. Kada ih je pronašao već 15, a detektor se i dalje oglašavao, shvatio je: „Ovo je bilo nešto mnogo veće.“

Ono što su arheolozi poslije pronašli nadmašilo je sva očekivanja: 934 rimska srebrna denara ukupne težine 3,1 kilograma. Regionalna uprava Porajnja (LVR) opisuje otkriće kao najveću poznatu ostavu novca iz vremena cara Hadrijana pronađenu na području današnje Njemačke. Smatra se da u cijelom svijetu postoje samo četiri veće rimske ostave iz tog razdoblja, piše Euronews.

Nalazište se nalazi južno od Kölna, u regiji koja je tijekom rimskog carskog razdoblja imala važnu ulogu. Obližnja Colonia Claudia Ara Agrippinensium, današnji Köln, tada je bila veliko političko, vojno i gospodarsko središte na Rajni.

Bogatstvo koje se vjerojatno prenosilo generacijama

Posebno je fascinantan vremenski raspon pronađenih kovanica. Najstarija potječe iz 148. godine pr. Kr., iz doba Rimske Republike. Najnovija je iskovana 124./125. godine. Dijeli ih više od 270 godina. Kada je ostava, prema svemu sudeći, zakopana u drugoj četvrtini 2. stoljeća, najstariji novčić već je bio star više od dva i pol stoljeća, a očito je i dalje vrijedio kao sredstvo plaćanja. Nalaz stoga pokazuje i koliko su dugo starije kovanice mogle ostati u optjecaju unutar rimskog monetarnog sustava.

Vrijednost ostave teško je preračunati u današnji novac. Određenu predodžbu pruža plaća rimskog legionara: običan vojnik u to je vrijeme primao oko 300 denara godišnje, pri čemu mu je otprilike polovica tog iznosa bila odbijana za hranu i opremu. Da bi uštedio iznos usporediv s pronađenim blagom, morao bi oko šest godina odvajati sav novac koji mu je preostajao.

Zašto se nitko nikada nije vratio po blago?

Arheolozi pretpostavljaju da je novac namjerno zakopan na sigurno. Osoba koja ga je sakrila vjerojatno je umrla prije nego što je ikome uspjela otkriti gdje se nalazi.

Način na koji je ostava pronađena pruža barem neke tragove. Dio kovanica dopremljen je u restauratorsku radionicu muzeja LVR-Landesmuseum Bonn kao jedinstveni blok zemlje. Rendgenske snimke otkrile su, među ostalim, ulomke keramičke posude i ostatke slame. Čini se da je netko novac nekoć spremio u posudu obloženu slamom.

Vjerojatno je bogatstvo prikupljeno oko 100. godine, ali je zakopano tek nekoliko desetljeća poslije, za vladavine cara Hadrijana.

Vrijedi ukratko podsjetiti na razdoblje iz kojeg ostava potječe. Car Hadrijan (76.–138.) vladao je Rimskim Carstvom od 117. godine do smrti u 62. godini života. Smatra se jednim od takozvanih „pet dobrih careva“, a usredotočio se na osiguravanje i učvršćivanje golemog carstva. Hadrijan je putovao velikim dijelom Carstva, proširivao ceste, hramove i gradove, a osobito je poznat po Hadrijanovu zidu u Britaniji, podignutom radi zaštite rimske granice od sjevernih plemena.

Njegova vladavina, međutim, nije bila mirna. Od 132. do 135. godine trajao je ustanak protiv rimske vlasti u provinciji Judeji, koja je obuhvaćala dijelove današnjeg Izraela i palestinskih teritorija. Pod vodstvom Šimuna Bar Kohbe židovski pobunjenici borili su se protiv Rimljana. Rim je ustanak brutalno ugušio.

Srebrne kovanice koje je pronašao muškarac iz Porajnja sada pripadaju saveznoj zemlji Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, a nalaznik će dobiti novčanu nagradu.