Japan ostaje bez nasljednika: Zašto je ženama i dalje zabranjeno da budu carice?

Carska obitelj trenutno ima samo tri zakonski prihvatljiva nasljednika Krizantemskog prijestolja, od kojih su dvojica starija od 60 godina. Zbog toga se sve češće postavlja pitanje dugoročnog opstanka najstarije monarhije na svijetu.

Vlada želi vratiti stare carske ogranke

Kako bi riješila problem nedostatka nasljednika, japanska vlada predložila je vraćanje bivših ogranaka carske obitelji koji su ukinuti nakon Drugog svjetskog rata. Time bi se povećao broj muških članova koji mogu naslijediti prijestolje. Prijedlog još čeka odobrenje parlamenta.

Međutim, dio stručnjaka, oporbenih političara i javnosti pita se zašto se jednostavno ne dopusti ženama da postanu carice.

"Teško je pronaći bilo kakav razuman razlog za zabranu ženama da postanu carevi", rekao je profesor Makoto Okawa sa Sveučilišta Chuo u Tokiju, za CNN.

Podsjeća da je Japan u prošlosti imao osam carica, uglavnom u razdobljima kad su muški nasljednici bili premladi za vladanje. Zabrana ženskog nasljeđivanja uvedena je tek Zakonom o carskoj kući iz 1889. godine.

Prema njegovim riječima, japanski ustav ne zabranjuje ženi da postane carica, a isključivanje žena iz nasljednog reda "treba jasno nazvati mizoginijom".

Većina građana podržava caricu

Ankete pokazuju da većina Japanaca nema ništa protiv toga da žena zasjedne na prijestolje.

Građanka Kana Sakakura ističe kako mnoge europske države, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, imaju dugu tradiciju ženskih monarha.

"Kad usporedite Japan s drugim državama, i dalje se stječe dojam da se ženama nerado povjeravaju vodeće uloge u društvu", rekla je.

Premijerka protiv promjene pravila

Unatoč tome, premijerka Sanae Takaichi i njezina vladajuća Liberalno-demokratska stranka među najvećim su protivnicima promjene sustava.

Takaichi je tijekom parlamentarne rasprave izjavila kako je i dalje "primjereno ograničiti pravo nasljeđivanja na muške potomke carske loze".

Prijedlog zakonskih izmjena, koji bi trebao biti usvojen ovog mjeseca, ne predviđa nijednu mogućnost da princeza postane carica. Također, djeca princeza koje se udaju za osobe izvan carske obitelji neće imati pravo nasljeđivanja prijestolja.

Carska obitelj sve je manja

Prije Drugog svjetskog rata carska je obitelj bila znatno brojnija. Osim glavne loze, postojalo je još 11 sporednih ogranaka iz kojih su se mogli birati nasljednici.

To se promijenilo 1947. godine, kada je, zbog poslijeratnih reformi i smanjenja troškova monarhije, carska obitelj svedena samo na najbliže rođake tadašnjeg cara Hirohita.

Tada je 51 član carske obitelji izgubio kraljevski status i postao običan građanin, a broj članova smanjen je sa 67 na samo 16.

Situaciju dodatno otežava pravilo prema kojem žene nakon udaje za osobu koja nije plemić moraju napustiti carsku obitelj.

Samo tri moguća nasljednika

Današnji car Naruhito (66) ima kćer, princezu Aiko, koja je među najpopularnijim članovima carske obitelji, ali zbog zakona nema pravo naslijediti prijestolje.

Čak i kad bi jednog dana dobila sina, ni on ne bi mogao postati car.

Trenutačno su jedini zakonski nasljednici carev 90-godišnji stric princ Hitachi, mlađi brat princ Akishino (60) te Akishinov 19-godišnji sin princ Hisahito, prvi muški član carske obitelji koji je dočekao punoljetnost nakon čak 40 godina.

Privremeno rješenje, ali ne i trajno

Novi prijedlog vlade omogućio bi princezama da nakon udaje ostanu članice carske obitelji i nastave obavljati službene dužnosti, čime bi se ublažio manjak članova kraljevske kuće. No njihova djeca i dalje ne bi mogla naslijediti prijestolje.

Profesor Okawa smatra da je riječ samo o privremenom rješenju.

"Sve dok žene ostaju isključene iz nasljednog reda, teško će se osigurati dugoročna stabilnost carske dinastije", upozorio je.

Protivnici upozoravaju na rušenje tradicije

Protivnici promjene tvrde da bi dopuštanje ženama da postanu carice narušilo stoljetnu tradiciju.

Tsuneyasu Takeda, potomak jednog od nekadašnjih carskih ogranaka, smatra da bi se time ugrozili temelji japanske monarhije.

"To ne bi trebalo odlučivati na temelju popularnosti. Ako dio građana ne bi prihvatio cara izabranog na taj način, to bi moglo ozbiljno uzdrmati temelje Japana", rekao je za CNN.

S druge strane, građanin Akio Kubota podsjeća da je Japan već imao carice.

"Danas govorimo o ravnopravnosti spolova. Zato mi je pomalo čudno da se jedino položaj cara i dalje može prenositi isključivo muškom linijom", zaključio je.