Oglas

Guinnessov rekorder

Najteži stroj koji se ikada kretao kopnom je bager od 14.196 tona, dug 220 metara. Svaki dan iskopava zemlju veličine nogometnog stadiona

author
N1 BiH
13. srp. 2026. 21:04
bager
Screenshot: YouTube

Bagger 293, najveći kopneni stroj koji je čovjek ikad izgradio, i dalje svakodnevno premješta goleme količine zemlje, no njegov radni vijek bliži se kraju zajedno s gašenjem njemačkih rudnika lignita.

Oglas

Kada se govori o najvećim vozilima ikad izrađenima, većina će prvo pomisliti na golemi kontejnerski brod ili raketu Saturn V na lansirnoj rampi. No najteži stroj koji se ikada kretao vlastitim pogonom po kopnu nije ni jedno ni drugo. Riječ je o rotornom bageru Bagger 293, koji prema Guinnessovoj knjizi rekorda drži titulu najtežeg samohodnog kopnenog stroja na svijetu.

Prema Guinnessu, Bagger 293 teži 14.196 metričkih tona. Izradio ga je 1995. godine njemački proizvođač rudarske opreme TAKRAF. Dug je poput dva nogometna igrališta i svakodnevno uklanja zemlju i stijene iznad slojeva lignita u rudniku Hambach, zapadno od Kölna. U prosjeku premjesti oko 240.000 kubičnih metara zemlje, uklanjajući površinski sloj kako bi se ispod mogao iskopavati i spaljivati ugljen.

Ipak, najveći kopneni stroj koji je čovjek ikada izgradio danas ima paradoksalnu ulogu – stvoren je za eksploataciju energenta od kojeg Njemačka ubrzano odustaje.

Dug 220 metara

Rotorni bageri rijetko su u središtu pozornosti izvan rudarske industrije, no Bagger 293 najveći je primjerak te vrste. TAKRAF ga i danas interno vodi pod oznakom SRs 8000, a njegove dimenzije teško je pojmiti.

Stroj je dug 220 metara, zbog čega ga se često uspoređuje s dva nogometna igrališta, dok na najvišoj točki doseže oko 94,5 metara visine. Na internetu se često može pronaći tvrdnja da je dvostruko viši od Kipa slobode, no to nije točno. Do zabune dolazi zbog miješanja njegove duljine i visine. Kada bi stajao pokraj Kipa slobode, vrh stroja dosezao bi približno razinu baklje.

Njegov najvažniji dio je golemi rotor promjera 21,6 metara, veličine približno četverokatnice. Na obodu se nalazi 18 čeličnih lopatica, od kojih svaka može primiti oko 6.600 litara materijala. Dok se rotor okreće, lopatice zahvaćaju zemlju i istovaraju je na transportnu traku koja prolazi duž približno 90 metara duge ruke stroja. Zahvaljujući tome bager ne mora prekidati rad radi istovara, nego se neprekidno polako kreće naprijed, brzinom od svega nekoliko metara u minuti.

Količina od 240.000 kubičnih metara zemlje dnevno teško je zamisliva. Energetska tvrtka RWE, koja upravlja rudnikom Hambach, navodi da je riječ o količini dovoljnoj da se nogometni stadion ispuni zemljom do visine od 30 metara.

Bagger 293 ne kopa sam ugljen, nego uklanja tzv. otkrivku – slojeve pijeska, gline i stijena koji prekrivaju lignit, a koji ponekad dosežu debljinu od nekoliko stotina metara.

Nema spremnik goriva

Takve količine materijala potrebno je ukloniti jer se u Hambachu nalaze velika ležišta lignita, nastalog od ostataka šuma i močvara starih više desetaka milijuna godina. Slojevi ugljena mogu biti debeli i do 100 metara.

Hambach je najveći površinski rudnik u Njemačkoj, a njegovo se dno spušta gotovo 300 metara ispod razine mora, što ga čini najdubljim umjetnim iskopom u regiji. Upravo je Bagger 293 jedan od ključnih strojeva koji omogućuje njegovo iskorištavanje. Prema pisanju Equipment Worlda, za upravljanje cijelim procesom dovoljna su samo dva operatera.

Unatoč svojoj veličini, Bagger 293 nema spremnik goriva. Pokreće ga električna energija koju dobiva izravno iz mreže putem vučnog kabela. Potrošnja mu je golema – Equipment World procjenjuje da doseže 16,56 megavata, što odgovara potrošnji manjeg grada.

Njegova masa također izaziva iznenađenje. Iako teži više od 14.000 tona, težina je raspoređena na 12 gusjenica pa ne propada duboko u tlo. Portal SlashGear navodi da gusjenice ostavljaju tragove usporedive s onima koje ostavlja čovjek dok hoda po blatu.

Izgradnja stroja trajala je četiri godine, a procjenjuje se da je koštala oko 100 milijuna dolara. Gotovo tri desetljeća nakon dovršetka i dalje drži Guinnessov rekord i nastavlja raditi.

TAKRAF je kasnije proizveo i manje rotorne bagere koji rade u rudnicima u Kini, Indiji i drugim europskim državama, no nijedan nije dosegnuo dimenzije modela 293. S druge strane, rekord za brzinu ne pripada njemu. Najbrže kopneno vozilo na svijetu i dalje je mlazni Thrust SSC, koji je 1997. godine dosegnuo brzinu od 1.200 kilometara na sat.

Rudnik se zatvara

Bagger 293 izgrađen je kako bi uklanjao otkrivku iznad lignita, smeđeg ugljena koji je više od stoljeća bio važan izvor energije u zapadnoj Njemačkoj. No zemlji je određen kraj.

Tvrtka RWE pristala je završiti proizvodnju električne energije iz lignita do 2030. godine, osam godina prije prvotno planiranog roka. Time će oko 280 milijuna tona ugljena ostati neiskopano. Rudnik Hambach trebao bi prestati s radom 2029. godine, nakon čega se planira njegovo pretvaranje u veliko jezero.

Pad korištenja ugljena već je vidljiv u podacima. Prema Međunarodnoj agenciji za energiju, emisije ugljikova dioksida iz ugljena u Njemačkoj smanjile su se s 346 milijuna tona 2000. godine na 173 milijuna tona 2023. godine, iako je Njemačka i dalje najveći potrošač ugljena u Europi.

Sve to ne čini Bagger 293 manje impresivnim. I dalje je riječ o najtežem vozilu koje se ikada kretalo kopnom, stroju kojim upravlja tek mala posada i koji svakoga dana premješta količinu zemlje dovoljnu da ispuni cijeli stadion. No njegov rad ima unaprijed određen završetak. Kada se rudnik Hambach zatvori i iskop ispuni vodom, najveći kopneni stroj ikada izrađen završit će svoj radni vijek u potrazi za energentom od kojeg je njegova vlastita država odlučila odustati.

Teme

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare

Pratite nas na društvenim mrežama