"Korupcija se ne smije tolerirati": Europski povjerenik o Hrvatskoj, demokraciji i europskom novcu

Koliko znam, teme koje pokrivate uključuju i neka pitanja kroz koja Hrvatska već neko vrijeme intenzivno prolazi kada je riječ o vladavini prava, sudovima i svemu što uz to ide. Tu je i tema Ureda europskog javnog tužitelja i državnog odvjetnika Republike Hrvatske. O toj se temi u Hrvatskoj raspravlja i s pravnog, ali možda još više s političkog aspekta. Stoga, iz pozicije europskog povjerenika nadležnog za to područje, kako gledate na ovu aktualnu krizu između EPPO-a i DORH-a?

"Prije svega, želim reći da EPPO obavlja iznimno važan posao u ime svih nas jer istražuje i progoni kaznena djela protiv proračuna EU-a. Kada su financijski interesi EU-a ugroženi zbog kaznenih djela koja se događaju, EPPO ima ključnu ulogu i mislim da zaslužuje našu podršku. Kada je riječ o sporovima oko utvrđivanja nadležnosti između EPPO-a kao tužiteljskog tijela i nacionalnih državnih odvjetništava, imamo Uredbu o EPPO-u, koja predstavlja pravo EU-a. U konkretnom slučaju na koji ste se osvrnuli, hrvatski Ustavni sud predmet je uputio Sudu EU-a i sada se ondje čeka presuda. Postupak će se odvijati uobičajenim tijekom. Sud Europske unije konačni je tumač prava Europske unije i donijet će odluku. Šire gledano, trenutačno završavamo evaluaciju Uredbe o EPPO-u. Očekujemo da će biti dovršena sljedećeg mjeseca, nakon čega ćemo tijekom ove godine krenuti prema prijedlogu revizije te uredbe. To je dio šire revizije sustava za borbu protiv prijevara u EU-u, koja uključuje i razmatranje uloge OLAF-a te PIF direktive. Sve je to dio nastojanja da osiguramo odgovarajući institucionalni okvir i ovlasti kako bi se kaznena djela protiv proračuna Europske unije i korupcija učinkovito suzbijali u svim državama članicama."

Ako se utvrdi da je došlo do značajnog ometanja rada, kakve bi mogle biti posljedice za Hrvatsku? Bi li to moglo značiti zamrzavanje europskih sredstava? Kakvi bi bili razmjeri odgovora Europske unije?

"U ovom konkretnom slučaju hrvatski su sudovi predmet uputili Sudu EU-a radi prethodne odluke i sada ćemo dopustiti da taj postupak ide svojim tijekom. Ne komentiramo sudske postupke koji su u tijeku pred Sudom EU-a. Sve se svodi na tumačenje Uredbe o EPPO-u. Mi kao Komisija smatramo da EPPO radi vrlo dobar posao i ključno je da mu se pruži podrška u obavljanju te zahtjevne zadaće. Time se doprinosi iskorjenjivanju korupcije diljem EU-a i osigurava puna zaštita financijskih interesa građana EU-a, odnosno novca poreznih obveznika."

Kada govorimo o Hrvatskoj, i dalje je među državama EU-a s najvećim brojem SLAPP tužbi. Kada govorimo o SLAPP tužbama i položaju novinara u tom kontekstu, kako Europska komisija može ili namjerava osigurati zaštitu i položaj tih novinara?

"Te takozvane SLAPP tužbe, odnosno strateške tužbe protiv javnog djelovanja, vrlo se često podižu protiv novinara, aktivista civilnog društva ili branitelja ljudskih prava. Stvarna im je svrha ušutkati nekoga i vezati ga uz dugotrajan, akuzatoran i potencijalno vrlo skup postupak i koji može imati ozbiljne negativne posljedice za tu osobu. Zato je važno imati okvir na razini EU-a koji će osigurati da se takve tužbe ne podižu ili da se, ako je očito da služe isključivo ušutkavanju nekoga, vrlo brzo riješe pred sudom. Bilo mi je silno drago što je Direktiva protiv SLAPP tužbi usvojena i što se sada prenosi u nacionalna zakonodavstva, a rok za prijenos upravo je istekao. Koliko znam, Hrvatska je u poodmakloj fazi tog procesa i potaknuli bismo što skoriji završetak prijenosa direktive. Također pozdravljam činjenicu da su hrvatske vlasti signalizirale kako namjeravaju primjenjivati odredbe protiv SLAPP tužbi i na domaće slučajeve. Time idu i korak dalje od same Direktive, jer Komisija nema ovlasti inzistirati na tome da se to provodi unutar država članica. -Ali onda imate lokalnu razinu... Imamo preporuku i drago mi je što su vlasti ovdje dale do znanja da to namjeravaju učiniti. Kad je riječ o pojedinačnim sudovima i sucima, Direktiva o SLAPP tužbama predstavlja pravo EU-a i njezina je primjena obvezna. U sljedećem dugoročnom proračunu Europske unije uložit ćemo značajna sredstva u edukaciju pravosudnih djelatnika, kao i u digitalizaciju pravosuđa, kako bismo osigurali usklađeniji i dosljedniji pristup tumačenju prava EU-a. Postoje mehanizmi kontrole unutar pravosudnih sustava svake države članice, ali primjena prava EU-a nije opcionalna."

Prijeđimo na temu europskog štita za demokraciju. Voljela bih da našim gledateljima kažete nešto više o tome, osobito u vrijeme pojačanih kampanja dezinformiranja, ili čak ne samo kampanja, nego stvarnosti u kojoj danas živimo, kada je vrlo teško razlikovati istinu od neistine. Kako Europski štit za demokraciju može pomoći zemljama poput Hrvatske, ali i šire? Kako se planirate uhvatiti u koštac s dezinformacijama, ali i boriti se protiv stranog uplitanja kroz taj program?

"Djelujući zajedno možemo doista stvoriti dodanu vrijednost. Zajedničkim djelovanjem postiže se više od pukog zbroja pojedinačnih napora jer prijetnje s kojima se suočavaju naše demokracije ne poznaju granice, ne staju na granicama između država članica, pa čak ni na granicama EU-a s trećim zemljama. Zato doista moramo surađivati. Upravo smo zato uspostavili novi Centar za demokratsku otpornost, čiji je cilj koordinirati dobar posao koji su već obavljala različita tijela EU-a, ali i institucije država članica. Ovome pristupamo veoma cjelovito, dotakli ste važno pitanje. Danas je ljudima, svima nama, vrlo teško razlikovati ono što vidimo: je li stvarno ili nije?"

I nama, u našem novinarskom poslu…

"Istina. Zato ćemo, primjerice, donijeti smjernice o uporabi umjetne inteligencije te njezinoj ulozi u demokraciji i izborima. Također ćemo predstaviti preporuke o sigurnosti u politici jer je i to važno pitanje. No najvažnije od svega jest da ćemo ulagati u naše građane i podupirati lokalne demokratske inicijative. Ulagat ćemo u medijsku pismenost i digitalnu pismenost te podupirati ključne temelje svake demokracije: slobodan, neovisan i pluralan medijski sektor, snažno civilno društvo, društvo s dobrim sustavom kočnica i ravnoteža, društvo u kojem se korupcija ne tolerira i u kojem ljudi imaju slobodu izraziti svoje mišljenje. Ali ne smijemo bježati od stvarnosti i činjenice da postoje rizici i prijetnje europskoj demokraciji koji dolaze iz EU-a, ali svakako i izvana. Cilj im je narušiti povjerenje u naše demokratske institucije, oslabiti naš politički sustav i u konačnici naštetiti Europskoj uniji. Stoga moramo surađivati, jer naša je demokracija dragocjena. Ne smijemo je uzimati zdravo za gotovo te moramo nastaviti ulagati u nju i njegovati je".

Pitanje koje nije političko ni pravosudno, ali je također dio naše stvarnosti, barem u Hrvatskoj, a znam da je riječ i o globalnom trendu... Imamo sve više startupova i to je način poslovanja, barem u određenim industrijama. Govoreći o tzv. 28. režimu EU-a, odnosno onom što nazivamo EU Inc., kako i kada bi taj model trebao pomoći startupovima, konkretno u Hrvatskoj, s privlačenjem ulaganja?

"Tijekom boravka u Zagrebu bilo mi je veliko zadovoljstvo susresti se sa skupinom predstavnika startupova i investitora, jer je kapital ključan za tvrtke, osobito u ranim fazama razvoja. Iskreno sam uzbuđen zbog prijedloga EU Inc.-a. Bila mi je čast u ožujku ga predstaviti Komisiji. Komisija ga je sad usvojila, a prijedlog je upućen suzakonodavcima, odnosno Europskom parlamentu i državama članicama Europske unije. Nadamo se da će prije kraja ove godine postići dogovor o konačnom zakonodavnom tekstu koji ćemo potom moći provesti u stvarnosti. U svojoj srži, riječ je o usklađivanju pravila i uklanjanju fragmentacije koja postoji na jedinstvenom tržištu EU-a. Uvođenjem jedinstvenog pravilnika o pravu društava za ovaj novi oblik poduzeća u cijeloj Europskoj uniji, tvrtkama osnovanima u Hrvatskoj bit će mnogo lakše proširiti poslovanje na europsku, a možda i globalnu razinu, jer ćemo imati jedinstven pravni okvir. U prijedlog smo uključili i neke inovativne elemente, poput sustava opcija na dionice za zaposlenike na razini cijelog EU-a s usklađenim poreznim aspektom, kao i pojednostavljenih stečajnih režima. Općenito, vjerujem da će ovaj prijedlog, ako na kraju bude usvojen, učiniti Europu mnogo privlačnijim mjestom za osnivanje tvrtki, ali i za njihov rast. EU Inc. će također učiniti poduzeća privlačnijima za ulaganja zahvaljujući pojednostavljenoj i fleksibilnijoj strukturi temeljnog kapitala koju predviđamo, a istodobno će im omogućiti da lakše privuku i zadrže zaposlenike. Pred nama je uzbudljivo razdoblje. Nadamo se političkom dogovoru do kraja godine te da će EU Inc. ubrzo postati stvarnost u Hrvatskoj i diljem EU-a."