Kovačević: Iran je bio demokratska zemlja, ali su tu demokratski izabranu vlast srušili SAD i UK

"U Iranu je problem okoštalost teokratskog režima, koji se ne može prilagoditi dinamičnim društvenim promjenama. K tome, Iran je izložen sankcijama, što otežava tehnološki razvoj i realizaciju aspiracije vrlo mladog iranskog stanovništva, koje želi živjeti kako žive njihovi vršnjaci u prosperitetnijim državama nego što je današnji Iran pod sankcijama", kaže Božo Kovačević.

Smatra da mlada iranska populacija sve teže podnosi klerikalni režim, ali da nema sumnje kako strane sile, prije svega Izrael i SAD, koriste i potiču nezadovoljstvo ne bi li pokušali srušiti svog jedinog izazivača na Bliskom istoku.

"Te vrlo surove kriterije režima ti mladi sve teže podnose, sasvim sigurno. Tako da, mislim da za iskaz nezadovoljstva u Iranu nije potreban poseban poticaj iz inozemstva, ali sasvim je sigurno da svi koja je u interesu da dođe do promjene režima te unutarnje prilike koriste. Tu je ponaprije Izrael, kojeg Iran smatra egzistencijalnom prijetnjom, tu su i sunitske arapske zemlje,, a ne treba zaboraviti ni trajno obilježje psihologije američkih političkih elita koje se žele osvetiti Iranu jer je revolucijom Rukolaha Homeinija smijenjen proamerički režim", kaže.

Kovačević dodaje kako je uzrok uspona Islamske republike upravo intervencija zapadnih sila, koja je 1953. kroz puč srušila demokratski odabranu vlast premijera Mohammada Mosaddegha.

"Iran je početkom 50. godina bio demokratska zemlja i demokratski izabranu vlast Irana srušili su zajedničkim snagama SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo i uspostavili vlast šaha Reze Pahlavija, koji je bio igračka u rukama zapadnih interesa. On je bio diktator, vrlo lako je uspotavljao veze s drugim nedemokratskih režima."

Kovačević napominje kako američke elite i dalje nisu zaboravile kako je Iranska revolucija 1979. srušila autokratsku diktaturu prozapadnog šaha.

"Interes za promjenom režima u Iranu ne veže se samo uz ideju širenja demokracije nego i s geostrateškim interesima i, rekao bih, revanšizmom. Rekao bih da američka elita još nije spremna priznati poraz u Iranu dolaskom Homeinija. Ta revolucija ne bi mogla biti uspješna da nije bilo mnogo nezadovoljnih strahovladom Pahlavija u Iranu."

Dodaje kako je američka intervencija pratila isti uzorak kao i kod brojnih pučeva, državnih udara i invazija u Južnoj Americi tijekom Hladnog rata.

"Pahlavi je vladao po onim obrascima po kojima su vladale sve desničarske vojne diktature koje su Sjedinjene Države uspostavljale za vrijeme Hladnog rata u Južnoj Americi. Takvi režimi su uspostavljani u znak obrane od komunizma i uspostave slobodnog svijeta, ali je zapravo bila uspostavljana diktatura. Unutrašnji problemi takvih režima, zanemarivanje interesa velikog dijela građana, bili su glavni uzroci njihovih neprilika", kaže Božo Kovačević.