Lokve vode i pokvarena hrana, tisuće hladnjaka hakirano. Trebamo li biti zabrinuti?

Prema pisanju francuske televizije BFMTV, CNN-ova partnerskog medija, kibernetičkim napadom diljem zemlje pogođeno je oko 700 trgovina prehrambenim proizvodima. Hakeri su se na daljinu povezali s rashladnim uređajima i aktivirali cikluse odmrzavanja, zbog čega su propale velike količine svježe i zamrznute hrane.

Francuske vlasti pokrenule su istragu o napadu, koji je ministar gospodarstva Roland Lescure u obraćanju zastupnicima u utorak nazvao „pozivom na buđenje za sve”.

Tko stoji iza hakerskog napada?

Nijedna skupina ni pojedinac zasad nisu preuzeli odgovornost za kibernetički napad. Činjenica da hakeri nisu javno zatražili otkupninu, što je često slučaj u takvim napadima, upućuje na to da im je glavni cilj možda bio izazvati probleme ili uznemiriti javnost, rekao je za CNN britanski stručnjak za kibernetičku sigurnost Ken Munro.

Motiv hakera „u ovoj je fazi nepoznat”, izjavio je Félix Aimé, glavni istraživač kibernetičkih prijetnji u francuskoj tvrtki Sekoia.

„Prema našim saznanjima, nitko nije javno preuzeo odgovornost”, dodao je Aimé, koji je prethodno radio u ANSSI-ju, francuskoj nacionalnoj agenciji za kibernetičku sigurnost koja sada vodi istragu.

Aimé smatra da se ne može isključiti mogućnost da je napad izveo pojedinac ili skupina.

„Moguće je razmotriti i scenarij operacije čiji je cilj destabilizacija određenih gospodarskih aktivnosti ili infrastrukture”, rekao je za CNN.

Dodao je da počinitelji, čini se, nisu koristili zlonamjerni kod na upravljačkim sustavima hladnjaka, što bi moglo dodatno otežati utvrđivanje njihova identiteta.

Pariško državno odvjetništvo priopćilo je u utorak CNN-u da je preuzelo slučaj u okviru svoje nacionalne nadležnosti zbog „kibernetičkog napada velikih razmjera koji je pogodio povezane hladnjake nekoliko velikih trgovačkih lanaca diljem Francuske”.

Istragom će se nastojati „identificirati žrtve i utvrditi povezanost između napada i prijavljene štete, uključujući kvarenje hrane i požare”, navodi se u priopćenju.

Kako je izveden napad?

Hladnjacima i zamrzivačima u supermarketima upravljaju sustavi kojima se može pristupiti putem interneta, što tvrtkama zaduženima za održavanje omogućuje daljinsko podešavanje temperature.

U Francuskoj su hakeri prodrli u upravljačke sustave najmanje triju proizvođača, uključujući dansku tvrtku Danfoss te američke tvrtke Copeland i Dixell, navodi ANSSI u izjavi za CNN.

Nedugo nakon napada Danfoss je priznao da mnogi pogođeni uređaji „više ne primaju softverska ni sigurnosna ažuriranja” ili „koriste zastarjeli softver”.

Tvrtka je pozvala korisnike da sustave za koje je podrška još dostupna redovito ažuriraju najnovijim verzijama upravljačkog softvera.

Copeland, u čijem je vlasništvu Dixell, identificirao je „sigurnosni propust” u „starijoj generaciji upravljačkih uređaja koji se više ne proizvode i za koje je završila podrška”.

„Trenutačno surađujemo s pogođenim korisnicima kako bismo ublažili rizik”, priopćila je tvrtka CNN-u.

Danska tvrtka ili instalateri rashladnih uređaja možda su pogreškom omogućili da upravljački sustavi budu javno dostupni na internetu, „tako da ih svatko može vidjeti”, rekao je Munro, partner u britanskoj organizaciji za kibernetičku sigurnost Pen Test Partners.

Prije napada više od 1700 sustava s pogođenim Danfossovim softverom bilo je izloženo internetu u Francuskoj, što je hakerima omogućilo velik broj potencijalnih meta, rekao je Aimé.

Ranije ove godine tvrtka za kibernetičku sigurnost Claroty upozorila je na ranjivosti upravljačkih sustava Danfoss AK-SM 800A, koji su se našli u središtu napada.

U izvješću objavljenom početkom kolovoza navela je da postoji mehanizam koji se „može zloupotrijebiti” za „zaobilaženje uobičajene provjere autentičnosti”.

Takva ranjivost napadaču može omogućiti da na daljinu mijenja postavke temperature hladnjaka koji koriste pogođeni softver, dodao je Aimé.

Prema podacima tvrtke UK Cyber Defence, koja se bavi sigurnosnim analizama, napadači su iskoristili ugrađenu funkciju odmrzavanja i uklonili ograničenja koja inače sprečavaju pretjerani porast temperature. Zbog toga su se hladnjaci tijekom noći odmrznuli.

Temperatura u rashladnim vitrinama tijekom noći s ponedjeljka dosegnula je čak 50 Celzijevih stupnjeva i na toj se razini zadržala oko šest sati. Neki su se uređaji čak zapalili.

„Nije bilo teško otkriti kako preuzeti kontrolu nad hladnjacima”, rekao je Munro.

Dodao je da je upravljanje tim uređajima u trgovačkim lancima vjerojatno bilo povjereno vanjskim tvrtkama koje su „vrlo malo ili nimalo pozornosti posvećivale održavanju njihove sigurnosti”.

Koliko je problem raširen?

Napad je pogodio velike trgovačke lance u Francuskoj, a njihovi čelnici upozoravaju da bi šteta mogla dosegnuti milijune eura.

Pogođeno je čak 80 supermarketa francuskog lanca Carrefour, kao i pet posto od ukupno 490 trgovina Monoprixa.

Trgovačka grupacija Les Mousquetaires izvijestila je da su napadnuti hladnjaci u 150 njezinih trgovina.

Pogođeno je i oko 80 trgovina lanca Coopérative U, potvrdio je njegov izvršni direktor Dominique Schelcher.

Čini se da problem nije ograničen samo na Francusku.

Aimé je za Reuters izjavio da su napadom pogođene i Španjolska, Portugal, Poljska, Njemačka i Belgija.

Koliko bi potrošači trebali biti zabrinuti?

Prema Munrovu mišljenju, potrošači nemaju previše razloga za zabrinutost.

Ipak, upozorio je da sustavi za upravljanje rashladnim uređajima moraju biti zaštićeni i nedostupni putem javnog interneta.

„Nije postojala nikakva poslovna potreba da upravljački sustavi hladnjaka budu dostupni na javnom internetu”, rekao je.

„Ono što preporučujem jest da uprave tvrtki postavljaju konkretna pitanja svojim dobavljačima. Tko je vanjskim izvođačima povjerio upravljanje tim hladnjacima i tko je bio ugovorno odgovoran za nadzor njihove sigurnosti? Dovoljan je samo jedan sigurnosni propust u poslovanju da tone hrane završe u otpadu.”

Napad je izazvao val kritika europskih dužnosnika, samo nekoliko tjedana nakon što je francuski predsjednik Emmanuel Macron zatražio od zastupnika izradu novog plana zaštite od sve veće prijetnje kibernetičkih napada u Francuskoj i šire.

Govoreći novinarima nakon sastanka s čelnicima političkih stranaka u Parizu u rujnu, Macron je upozorio na „rusku hibridnu prijetnju s kojom se suočavaju Europa i Francuska”, dodavši da se rizik posljednjih tjedana „povećao”, prenosi Reuters.

Europski povjerenik za poljoprivredu i hranu Christophe Hansen upozorio je da sigurnosti opskrbe hranom treba posvetiti više pozornosti na svim razinama.

„Korištenje hrane kao oružja postalo je stvarnost”, objavio je u ponedjeljak na društvenoj mreži X.

Francuski ministar gospodarstva Lescure pokušao je umiriti javnost kada je riječ o mogućoj nestašici hrane u zemlji, ali je istodobno pozvao dobavljače da ojačaju mjere kibernetičke sigurnosti.

„Kada smo otkrili ovaj kibernetički napad, zabrinula nas je sposobnost naših opskrbnih lanaca da svim našim građanima osiguraju urednu opskrbu hranom”, rekao je u utorak.

„Ovo je poziv na buđenje za sve.”