U najdužem američkom ratu poginulo je blizu 2500 američkih vojnika i oko 240 tisuća Afganistanaca, a koštao je oko 2000 milijardi dolara. Završen je tako da talibani kontroliraju više teritorija nego što su kontrolirali tijekom svoje prijašnje vladavine od 1996. do 2001. godine.

Rat u Afganistanu počeo je kao odgovor na napad na Ameriku 11. rujna 2001. Cilj invazije bio je uhvatiti Osamu bin Ladena, uništiti Al-Qaedu i ukloniti talibanski režim koji joj je pružao potporu. Do prosinca je talibanski režim uništen.

“Zahvaljujući našoj vojsci i našim saveznicima i hrabrim borcima Afganistana, talibanski režim završava”, rekao je tadašnji predsjednik SAD-a George W. Bush.

2003. velike borbene operacije u Afganistanu su završene, a fokus se prebacuje na stabilizaciju i rekonstrukciju zemlje.

Prvi predsjednički izbori nakon pada talibana održani su u listopadu 2004. Pobjeđuje Hamid Karzai koji s Bushem potpisuje dokument o “strateškom partnerstvu”.
Do osvete bin Ladenu prošlo je gotovo 10 godina.

“Danas su, po mom nalogu, Sjedinjene Države pokrenule ciljanu operaciju u Abbottabadu u Pakistanu. Mali tim Amerikanaca izveo je operaciju s izuzetnom hrabrošću i sposobnošću. Nijedan Amerikanac nije povrijeđen. Pobrinuli su se da izbjegnu civilne žrtve. Nakon vatrenog obračuna, ubili su Osamu bin Ladena i uzeli njegovo tijelo”, rekao je prvog svibnja 2011. predsjednik Barack Obama.

Specijalne afganistanske snage obučavale su se kako bi krajem 2014. bile spremne za preuzimanje sigurnosti države od snaga SAD-a i NATO-a.

“Do kraja ove godine tranzicija će biti dovršena i Afganistanci će preuzeti potpunu odgovornost za svoju sigurnost i naša vojna misija će biti gotova. Američki rat u Afganistanu će odgovorno završiti”, kazao je Obama 25. svibnja 2014.

No Afganistan su te godine destabilizirali neizvjesni predsjednički izbori pa Obama zadržava vojnike, a idući američki predsjednik Donald Trump najavljuje svoju strategiju za Afganistan – isključuje ishitreno povlačenje.

Kao korak prema okončanju dugogodišnjeg rata SAD potpisuje 29. veljače 2020. sporazum s talibanskim pobunjenicima.

Novi američki predsjednik Joe Biden u travnju ove godine objavljuje da se američki vojnici povlače iz Afganistana od 1. svibnja. Saveznici su dogovorili i povlačenje NATO-vih snaga. Plan je bio da se sve dovrši do 11. rujna.

“Zaključio sam da je vrijeme da se okonča najduži američki rat. Vrijeme je da se američke trupe vrate kući”, rekao je biden 14. travnja ove godine.

Sukladno sporazumu s talibanima, američki vojnici su se 2. srpnja povukli iz svoje glavne vojne baze u Bagramu. “Vjerujem li talibanima? Ne. Ali vjerujem u kapacitet Afganistanske vojske”, izjavio je nekoliko dana kasnije Biden.

No ta se vjera nije pokazala opravdanom. Nešto više od mjesec dana kasnije, talibani su se vratili na vlast i razbili afganistansku vojsku, dok su se strane snage povlačile. Predsjednik Ghani pobjegao je iz zemlje kad su islamistički militanti ušli u Kabul gotovo bez ikakvog otpora kojeg je trebala pružiti vojska godinama obučavana i financirana od strane SAD-a i saveznika.

“Dali smo im svaku šansu da odrede svoju vlastitu budućnost. Ono što im nismo mogli dati je volja da se bore za svoju budućnost”, rekao je Biden 16. kolovoza.

Konačni odlazak američkih vojnika mnogi ovih dana uspoređuju s odlaskom sovjetskih vojnika 1989. nakon devetogodišnjeg rata. Bio je to još jedan primjer da je svjetska sila slomljena upravo u Afganistanu.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.