Nekim europskim državama prijeti sukob s Trumpom: Slovenija pod posebnim povećalom NATO-a

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte ministrima obrane predstavit će povjerljivu procjenu napretka država članica prema novom cilju. Dokument će posebno povećati pritisak na zemlje koje su još daleko od zadanih razina ulaganja.

Svi saveznici prihvatili su cilj od pet posto BDP-a, od čega bi 3,5 posto trebalo biti namijenjeno temeljnim vojnim sposobnostima, a dodatnih 1,5 posto ulaganjima povezanima sa sigurnošću.

Ipak, neke države ubrzano povećavaju izdvajanja, dok druge koče politički otpor, proračunska ograničenja ili sporni načini obračuna troškova, piše Politico.

Američka administracija jasno poručuje da očekuje ispunjenje preuzetih obveza.

Španjolska

Španjolska je već dulje vrijeme jedna od Trumpovih glavnih meta jer odbija prihvatiti cilj od pet posto BDP-a za obranu. Madrid tvrdi da potrebne vojne sposobnosti može razviti uz izdvajanje od 2,1 posto BDP-a.

Ove godine za obranu je osigurano 34 milijarde eura, čime je dosegnuta razina od dva posto BDP-a. No dio planiranih ulaganja odnosi se na telekomunikacije, kibernetičku obranu i odgovor na prirodne katastrofe, pa postoji mogućnost da NATO dio tih troškova ne prizna kao obrambene izdatke.

Dodatni problem za Madrid je činjenica da je premijer Pedro Sánchez jedan od najglasnijih europskih kritičara Trumpa.

Rizik sukoba s Trumpom: vrlo visok

Ujedinjena Kraljevina

Velika Britanija je prihvatila cilj od pet posto, ali trenutačno ima osigurano financiranje za svega 2,6 posto BDP-a.

Premijer Keir Starmer zasad govori tek o ambiciji da obrambena potrošnja u sljedećem parlamentarnom mandatu dosegne tri posto BDP-a. Problem je dodatno eskalirao nakon ostavke ministra obrane Johna Healeyja, koji je upozorio da zemlja nema jasan plan za dostizanje NATO-ova cilja od 3,5 posto za temeljne vojne sposobnosti.

Ipak, Starmer i Trump posljednjih su mjeseci održavali korektne odnose.

Rizik sukoba s Trumpom: srednji

Mađarska

Mađarska je 2025. za obranu izdvojila oko 2,06 posto BDP-a, no nova vlada Pétera Magyara suočava se s velikim fiskalnim izazovima.

Nakon godina visokih proračunskih deficita postoji mogućnost da obrambena izdvajanja privremeno padnu ispod dva posto BDP-a. Dodatnu neizvjesnost stvara preispitivanje zahtjeva za europska sredstva iz programa za jačanje obrambenih kapaciteta.

S obzirom na to da je Viktor Orbán bio blizak Trumpov saveznik, nova mađarska vlada mogla bi se naći pod dodatnim povećalom Washingtona.

Rizik sukoba s Trumpom: visok

Češka

Češka je među rijetkim članicama NATO-a koje su prošle godine zabilježile pad obrambene potrošnje.

Vlada planira izdvajanja od 2,1 posto BDP-a, ali dio tog iznosa uključuje i ulaganja u autocestu vrijedna 1,2 milijarde eura, što je izazvalo skeptične reakcije među saveznicima.

Premijer Andrej Babiš priznao je da bi izdvajanja već 2026. mogla pasti ispod dva posto BDP-a. Ipak, Prag uskoro predstavlja novu vojnu strategiju koja bi trebala povećati ulaganja u vojsku i obranu od dronova.

Rizik sukoba s Trumpom: srednji

Slovenija

Slovenija se našla pod posebnim povećalom NATO-a zbog načina na koji prikazuje obrambenu potrošnju.

Prema navodima, Rutte je Ljubljani zamjerio što je cilj od dva posto BDP-a dosegnut uglavnom uključivanjem projekata koji ne ulaze u definiciju temeljnih obrambenih ulaganja. Bez tih stavki izdvajanja bi bila bliže 1,6 posto BDP-a.

Nova vlada Janeza Janše želi promijeniti pristup i pokazati veću predanost NATO-u te obnoviti vjerodostojnost zemlje među saveznicima.

Rizik sukoba s Trumpom: srednji

Italija

Premijerka Giorgia Meloni jedna je od Trumpovih najbližih saveznica u Europi, no i ona se suočava s izazovima.

Pred parlamentarne izbore sljedeće godine povećanje obrambene potrošnje nije popularno među biračima. Meloni tvrdi da će Italija ove godine dosegnuti ukupnu razinu od 2,8 posto BDP-a za obranu i sigurnost, uključujući izdvajanja za policiju i unutarnju sigurnost.

Rim računa na snažnu domaću obrambenu industriju i svoju stratešku ulogu na Mediteranu, no stručnjaci upozoravaju da to neće biti dovoljno bez daljnjeg povećanja vojnih kapaciteta.

Rizik sukoba s Trumpom: umjeren do nizak.