Njemački list o Ratku Mladiću: "Državna sahrana za masovnog ubojicu?"

Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) pita se hoće li Srbija na bilo koji način službeno sudjelovati u sahrani pravomoćno osuđenog ratnog zločinca te bi li takav potez mogao izazvati novi politički skandal?

Njemački list podsjeća na izjavu srbijanskog ministra pravosuđa Nenada Vujića, koji je nakon Mladićeve smrti za jednu bosanskohercegovačku televiziju kazao da je "general Mladić general i da je protokol poznat", dodavši da će ono što mu kao generalu pripada "sigurno biti ispoštovano".

Dio srbijanskih medija i političkih aktera tu je izjavu protumačio kao moguću najavu državne sahrane. FAZ, međutim, ocjenjuje da će konačna odluka o tome hoće li se i na koji način država uključiti u Mladićev posljednji ispraćaj ovisiti prije svega o predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.

Bez obzira kako ona bila zamišljena, jasno je da u Beogradu samo jedan čovjek odlučuje hoće li država na bilo koji način sudjelovati u sahrani Ratka Mladića: predsjednik Srbije Aleksandar Vučić. No on je na početku ostao suzdržan", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung, a prenosi Deutsche Welle.

Objavljeno je samo da se Vučić tjedan dana prije Mladićeve smrti pisanim putem obratio Haškom tribunalu sa zahtjevom da se zatvorenik, koji je očigledno već bio na samrti, prebaci u bolnicu u Srbiji. Taj zahtjev je, međutim, odbijen.

Isključenim se može smatrati da će Mladić biti sahranjen u Bosni i Hercegovini, gdje je rođen i odrastao, piše dalje FAZ. "Ne samo da bi u zemlji njegovih najvećih zločina iz političkih razloga bilo nemoguće podići spomen-grob njemu u čast, već to vjerojatno ne bi bilo ni u skladu sa željama obitelji i pokojnika." Mladić je, prema navodima medija u Srbiji, navodno želio biti sahranjen pored svoje kćerke, koja je 1994. u dobi od 23 godine izvršila samoubojstvo.

Njemački list potom navodi kako je u Srbiji posljednjih godina u najmanju ruku indirektno od strane države potican kult ličnosti Ratka Mladića, čiji su zločini negirani, umanjivani ili čak slavljeni, piše FAZ. Podsjeća na ogroman mural na jednoj stambenoj zgradi u centru Beograda, koji je prije nego što je uklonjen "tjednima bio pod zaštitom državnih institucija", a i "jedan je političar iz vrha države Srbije demonstrativno posjetio to mjesto".

Da politika 90-tih nije prevladana pokazala je, piše dalje FAZ, i reakcija nogometnog kluba Crvene zvezde. "Srpski rekorder po broju titula i osvajač Kupa europskih prvaka iz 1991. godine objavio je na svojim društvenim mrežama fotografije s natpisom: ‚Generale, vječna slava i hvala‘."

Njemački list potom napominje kako se i u dijelu BiH pod srpskom kontrolom, u Republici Srpskoj, njeguje kult Ratka Mladića. "Posebno se u tome ističe Milorad Dodik, koji pokazuje demonstrativnu bliskost kako s ruskim diktatorom Vladimirom Putinom tako i s američkim pokretom MAGA."

FAZ navodi i da je "pitanje pred kojim se Srbija sada nalazi vrlo slično onome s kojim se suočila nakon smrti bivšeg predsjednika Slobodana Miloševića 2006. godine. On je umro od srčanog udara u ćeliji zatvora u Haagu prije okončanja sudskog postupka, a time formalno nevin."

"Tadašnje vodstvo, predvođeno proeuropskim predsjednikom Borisom Tadićem, bilo je suočeno s pitanjem gdje ga sahraniti, a da se od njegovog groba ne napravi mjesto hodočašća velikosrpskog nacionalizma. Jedno vrijeme u Beogradu se razmatrala mogućnost da se problem "izveze" u Rusiju. Miloševićeva supruga i sin pobjegli su u Moskvu, pa se sahrana tamo činila kao logično rješenje.

Na kraju je u Beogradu pronađeno drugačije, prilično neobično rješenje: Milošević je, uz posebno odobrenje, sahranjen u javnosti nedostupnom vrtu svoje kuće u rodnom gradu Požarevcu, jugoistočno od Beograda", piše Frankfurter Algemeine Zeitung i rezimira:

"Ratko Mladić se do kraja nije pokajao, slično kao i skoro svih 160 muškaraca optuženih pred Haškim tribunalom. Malo je razloga za pretpostavku da će njegova smrt dovesti do otvorene srbijanske rasprave o zločinima u ime velikosrpske države, počinjenim devedesetih godina."