Pravilo o osam sati sna više ne vrijedi za sve: Znanstvenici otkrili koliko nam je zaista potrebno

Pravilo prema kojemu bi odrasli trebalispavati osam sati vuče korijene iz sredine 19. stoljeća, kada se pojavila ideja o osam sati rada, osam sati razonode i osam sati sna.

No sve je više dokaza da osam sati sna možda nije optimalna količina za svaku osobu, navodi se u novom preglednom radu objavljenom u časopisu "Brain Medicine", prenosi Independent.

Kako bi utvrdili koliko ljudi prirodno spavaju, istraživači su proučavali zajednice lovaca-sakupljača čiji način života više nalikuje životu naših predaka i koji imaju vrlo malo ili nimalo pristupa umjetnom svjetlu.

U jednoj od ranijih studija utvrđeno je da ljudi u Tanzaniji, Namibiji i Boliviji tijekom noći spavaju između 5,7 i 7,1 sat. Takvo kraće trajanje sna ne može se objasniti prometnom bukom, korištenjem društvenih mreža ili prevelikom količinom umjetnog svjetla tijekom noći.

Činilo se i da im je tako kratak san dovoljan jer ga nisu nadoknađivali dugim dnevnim drijemanjem. Bez budilice uglavnom su se budili u vrijeme blizu svitanja, neovisno o danu u tjednu.

Točno trajanje sna u predindustrijskim društvima razlikuje se ovisno o načinu na koji se san mjeri, mjestu u kojem ljudi žive, godišnjem dobu i drugim čimbenicima iz okoliša. Prema jednoj novijoj analizi, procijenjeno prosječno trajanje sna iznosi 6,4 sata.

Je li osam sati previše?

Istraživanja o lovcima-sakupljačima temelje se na važnoj pretpostavci – da količina sna koju ljudi prirodno ostvaruju ujedno odgovara količini sna koja im je potrebna. To bi značilo da su oslobođeni stresa, prenatrpanih rasporeda i drugih pritisaka koji mogu utjecati na spavanje. No nije poznato je li to doista tako.

Također nije jasno imaju li ljudi u tim zajednicama iste zdravstvene probleme povezane s nedostatkom sna koji se bilježe u suvremenim društvima. Zbog toga njihov kraći san možda nije toliko snažan argument protiv osam sati koliko bi se na prvi pogled moglo činiti.

S druge strane, postoje i drugi dokazi iz velikih istraživanja koja su proučavala povezanost sna i zdravlja u industrijaliziranim društvima.

Ako optimalnu količinu sna definiramo kao onu koja je povezana s najboljim zdravstvenim stanjem, brojna velika istraživanja upućuju na to da bi idealna količina mogla biti manja od osam sati. Jedno novije istraživanje koristilo je snimke mozga i tijela te molekularna mjerenja kako bi ispitalo povezanost sna sa starenjem različitih organa. Procijenjeno je da optimalno trajanje sna iznosi između 6,4 i 7,8 sati, ovisno o spolu osobe i organu koji se proučavao.

Brojna istraživanja pokazuju da su i premalo i previše sna povezani s lošijim zdravstvenim stanjem, uključujući bolesti srca, moždani udar, pad kognitivnih sposobnosti i pretilost. Ipak, znanstvenici i dalje raspravljaju o tome uzrokuje li previše sna lošije zdravlje ili je ono zapravo njegov rani znak.

U svakom slučaju, ti rezultati dovode u pitanje ideju da je svima potrebno točno osam sati sna i pokazuju da bi trebalo obratiti pozornost na dosljedno spavanje koje je znatno dulje od toga.

Ipak, sve procjene optimalnog trajanja sna temelje se na prosječnim vrijednostima, a prosječna osoba ne postoji. Kada imaju dovoljno vremena za spavanje, istraživanja pokazuju da mlade odrasle osobe spavaju dulje od zdravih starijih ljudi. Čak i osobe iste dobi mogu imati vrlo različite potrebe za snom.

Aktualne preporuke američke Nacionalne zaklade za spavanje uzimaju u obzir te individualne razlike. Prema njima, odrasle osobe u dobi od 26 do 64 godine trebale bi spavati između sedam i devet sati dnevno, no za neke odrasle osobe odgovarajuće može biti između šest i deset sati sna. To je prilično daleko od univerzalnog pravila o osam sati.

Važno je i kada spavate

San nije samo pitanje broja sati koje provedemo spavajući. Važna karakteristika suvremenih obrazaca spavanja nije samo njihovo kraće trajanje, već i to što su pomaknuti u odnosu na prirodni ciklus svjetlosti i tame.

Većina ljudi ne budi se prirodno prije svitanja. Mnogi tijekom radnog tjedna spavaju kraće, a zatim vikendom dulje spavaju kako bi nadoknadili izgubljeni san.

Umjetno svjetlo prepoznato je kao jedan od glavnih pokretača te promjene. Ono mijenja naše navike spavanja i pomiče biološki sat koji određuje vrijeme odlaska na spavanje i buđenja.

Nepravilan san također je čest, osobito među ljudima koji rade u smjenama i studentima. Povezuje se s lošijim zdravstvenim stanjem.

No ako tijekom tjedna ne spavate dovoljno, čini se da je nadoknađivanje dijela sna tijekom vikenda bolje nego da ga uopće ne nadoknadite, iako time obrazac spavanja postaje manje pravilan. Dakle, pravilnost je važna, ali važna je i ukupna količina sna koju ostvarimo tijekom jednog tjedna ili duljeg razdoblja.

Pravilo o osam sati očito je previše pojednostavljeno. Ljudi trebaju različite količine sna, a važno je i kada spavamo. Ipak, jedna jednostavna poruka ostaje: naspavajte se kad god možete i gdje god možete te nemojte previše brinuti zbog povremeno loše prospavane noći.

Autori teksta su Derk-Jan Dajk, profesor fiziologije i spavanja te direktor Centra za istraživanje sna Sveučilišta u Surreyju, i En Skeldon, profesorica matematike i voditeljica Škole za matematiku i fiziku Sveučilišta u Surreyju. Tekst je izvorno objavljen na portalu The Conversation i ponovno objavljen pod licencom Creative Commons.