Prijeti li europskoj sili ekonomski kolaps? "Stagnacija je nova normalnost”

Očekivano smanjenje, prema izvorima upućenima u situaciju, ostavilo bi najveće europsko gospodarstvo na rubu četvrte uzastopne godine faktične stagnacije, dok rast cijena energije potkopava paket potrošnje vrijedan 1 bilijun eura financiran zaduživanjem, piše Financial Times.

„Gospodarski razvoj u Njemačkoj izgubio je zamah u prvom tromjesečju u kontekstu sukoba na Bliskom istoku”, upozorilo je ranije ovog tjedna njemačko ministarstvo gospodarstva.

Skroman rast ove godine uglavnom će biti potaknut „impulsom javne potrošnje”, dok privatna ulaganja, izvoz i domaća potrošnja stagniraju, rekao je jedan vladin izvor.

Njemački kancelar Friedrich Merz upozorio je u ponedjeljak da će gospodarstvo „dugo osjećati posljedice” američkog rata protiv Irana, najavivši paket kratkoročnih mjera vrijedan 1,6 milijardi eura za ublažavanje rasta cijena goriva.

„Nalazimo se u vrlo teškoj gospodarskoj i političkoj situaciji zbog velikog broja kriza i ratova u svijetu”, rekao je.

Glavni ekonomist Commerzbanke Jörg Krämer izjavio je za Financial Times da je „sve vjerojatnije” kako će 2026. biti „još jedna izgubljena godina u pogledu rasta”. Njegova ažurirana prognoza iznosi tek 0,3 posto, u usporedbi s 0,4 posto u 2025., prilagođeno broju radnih dana. „To je praktički nula”, rekao je Krämer.

Iako je prošla godina donijela prvi rast BDP-a od 2022., razina gospodarske aktivnosti i dalje je bila niža nego tada i jedva viša nego prije početka pandemije COVID-19 početkom 2020.

„Stagnacija je nova normalnost”, rekao je Clemens Fuest, čelnik minhenskog instituta Ifo. „Dugo smo bili navikli očekivati da će se rast u nekom trenutku vratiti, ali to se više ne može uzimati zdravo za gotovo.”

Fuest je istaknuo da visoki troškovi energije pogoršavaju duboko ukorijenjene probleme poput smanjenja radne snage, slabog rasta produktivnosti i sve veće birokracije.

Vladini izvori izražavaju zabrinutost, pa čak i osjećaj nemoći zbog vanjskih šokova — najprije američkih carina, a sada i visokih cijena energije — koji stalno remete planove za oporavak i otežavaju reforme socijalnog sustava.

Jedan izvor istaknuo je da problem nije samo trajna neizvjesnost, nego i nepredvidivost globalnih događaja.

To, dodaju, negativno utječe na odluke o privatnim ulaganjima i raspoloženje potrošača, pri čemu bi inflacija barem privremeno mogla prijeći srednjoročni cilj Europske središnje banke od 2 posto.

Prije početka rata u Iranu, ekonomisti su se nadali da će Merzov plan potrošnje od 1 bilijun eura u sljedećem desetljeću, usmjeren na jačanje oružanih snaga i infrastrukture, potaknuti širi gospodarski oporavak.

No ekonomisti Goldman Sachsa procjenjuju da će povećana državna potrošnja ove godine povećati BDP za tek 0,5 postotnih bodova.

Rat u Iranu, prema riječima ekonomista Goldmana Svena Jarija Stehna, uništio je nade da bi taj plan mogao stvoriti „val optimizma” u privatnom sektoru koji bi pokrenuo održiv gospodarski rast.

Naglo povećanje cijena energije i gospodarska neizvjesnost od početka rata krajem veljače dodatno su pogodili gospodarstvo koje se još nije oporavilo od šoka iz 2022., nakon ruske invazije na Ukrajinu.

„Njemačka energetski intenzivna industrija i dalje je oslabljena ranijim pritiscima”, zaključio je Fuest.