"Putin je u sve nepovoljnijem položaju i trebao bi poslušati Trumpov prijedlog"

Očekivano, oni nisu donijeli ništa novo jer u Turskoj nije bilo američkog predsjednika Donalda Trumpa, ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog ni ruskog predsjednika Vladimira Putina. Uz to, Trump je otvoreno rekao da će se stvari riješiti tek kad se nađe s Putinom, da na drugi način to neće ići.

"Za Putina je jedini relevantni sugovornik, ne samo oko mira u Ukrajini nego i sigurnosnu arhitekturu Europe, je Trump. U njemu pronalazi i sugovornika s kojim se najbolje razumije. Njegovi prethodnici, počevši s Bushom mlađih, ignorirali su ruske sigurnosne interese u Europi, što je dovelo do rasta napetosti i neprijateljstva. Trump, kakav jest da jest, pokušava ispraviti pogreške prethodnih administracija. Zato, u pravu je da rješenja neće biti dok se on izravno ne uključi", izjavio je Kovačević i dodao da su pregovori u Istanbulu bili iznuđeni:

"Najbliži saveznici, Xi Jinping i Luiz Inácio Lula da Silva, sugerirali su mu sastanak. Zato je Putin na njih pozvao, ali s naglaskom da ih zapravo smatra nastavkom pregovora iz 2022., kako bi se riješilo što se nije tad uspjelo. Za Ukrajinu bi takvo rješavanje značilo potpunu kapitulaciju Ukrajine. Zato ni ne može pregovarati sa Zelenskim. A u Trumpu je pronašao sugovornika koji ima utjecaj na vlast u Kijevu i spreman ih je ucjenjivati pod vidom posredovanja. Amerika želi da Ukrajina prizna Krim kao ruski teritorij i to je njen prijedlog. Tako nešto Ukrajini ne odgovara, ali neriješeno stanje ne odgovara ni Rusima, koji žele kompletni teritorij koji je trenutno okupiran. Uz to, Rusija želi međunarodno priznanje tih teritorija."

Što može Europa?

"Ako se nastavi ili intenzivira zapadna pomoć Ukrajini, ona će biti u većoj mjeri biti osposobljena za napade u unutrašnjosti Rusije. Dakle, pregovori ne odgovaraju samo Rusiji. Dobivanje na vremenu itekako pomaže i Ukrajini. Čini mi se da bi za Putina bilo razumno pregovarati oko američkog prijedloga."

Zbog Ukrajine je trenutno Gaza zaboravljena, a tamo je sve gora situacija.

"Izrael neskriveno želi počiniti genocid i to se ne može zapostavljati. Koliko god da je Zapad u pravu dok kritizira sankcije Rusiji kao agresoru, na drugoj se strani kompromitira podržavajući zločinački režim Benjamina Netanyahua", kaže Kovačević.

Na kraju je komentirao i dolazak novog pape Lava XIV., kao i temu blaženog Alojzija Stepnica, koja se u Hrvatskoj veže uz njega. Upravo zato se kritiziralo iz desnijih i tvrđih krugova papu Franju.

"To je jedno od neriješenih pitanja hrvatskog povijesnog naslijeđa. Katolička crkva je u poslijeratnom razdoblju, nakon što je Stepinac osuđen, potpuno je odnos u jugoslavenskoj državi definirao kroz Stepinčeva stradanja. Ali, Crkva nakon raspada Jugoslavije je potpuno zanemarila razvoj odnosa Vatikana i Jugoslavije. Nije Vatikan bio taj koji je prekinuo odnose nego Jugoslavija, kad je Stepinac proglašen kardinalom. Ali, u 60-ima su se odnosi poboljšali i rezultirali odlaskom Tita u Vatikan. Ali, to se zanemaruje. Kao i da je Stepinac direktno odgovarao za Crkvu spornog papu Pia XII., čija je kanonizacija zaustavljena. A Stepinac je provodio njegove politike. Dakle, ako postoje otpori, oni su unutar Crkve. Naravno, deplasirano je da država postavlja Stepinca kao političko pitanje jer to je vjersko pitanje i ne bi trebalo biti od državnog interesa", zaključio je Božo Kovačević.