Hoće li Rusija prihvatiti?
Tko će u pregovorima o ratu u Ukrajini predstavljati Europu?

U budućim pregovorima o okončanju rata u Ukrajini trebao bi sudjelovati i europski pregovarački tim. O njegovom sastavu već postoji dogovor, no je li ga moguće provesti i što on govori o stanju EU-a?
Diplomatski napori u vezi s Ukrajinom odvijaju se punom parom. Osim sastanka čelnika Kine, SAD-a i Rusije, Xi Jinpinga, Donalda Trumpa i Vladimira Putina, ovog se četvrtka (19.11.) u Berlinu sastala i takozvana Koalicija voljnih kako bi raspravljala o okončanju ruske agresije na Ukrajinu i daljnjoj potpori toj zemlji.
Europljani su se tek prošli tjedan usuglasili oko pregovaračkog tima koji bi trebao predstavljati Europu u mogućim budućim mirovnim pregovorima o okončanju rata u Ukrajini.
Tim se sastoji od predstavnika takozvanih država E5: Njemačke, Francuske, Velike Britanije, Italije i Poljske, kao i predstavnika Vijeća Europske unije i Europske komisije.
Do dogovora je došlo nakon što su dvojica američkih pregovarača dala naslutiti da bi Europa trebala sudjelovati u sljedećem krugu pregovora. Naime, tijekom razgovora u Abu Dhabiju početkom prošlog tjedna izaslanstva država koje su sada odabrane bila su prisutna, ali nisu izravno sudjelovala u pregovorima.

Kaja Kallas bez pregovaračkog mandata
Uoči sastanka visoka predstavnica Europske unije za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas, koju se često naziva i glavnom diplomatkinjom EU-a, nastojala se nametnuti kao voditeljica pregovaračkog tima: „Kada je riječ o europskoj sigurnosti, ugovori EU-a su vrlo jasni. Antonio Costa i visoka predstavnica zastupaju Europsku uniju u pitanjima sigurnosti.”
Antonio Costa predsjednik je Europskog vijeća, odnosno institucije u kojoj je zastupljeno svih 27 država članica Europske unije.
Čelnici država i vlada mogli bi sada ponovno donijeti drukčiju odluku, rekla je Kallas. No ona smatra da je, kada se 2024. odlučivalo o tome tko će unutar EU-a preuzeti najviše dužnosti, bilo jasno da u sljedećih pet godina predstoje pregovori s Rusijom.

Kallas premalo spremna na kompromise?
Ugovori Europske unije visokoj predstavnici povjeravaju vođenje zajedničke vanjske i sigurnosne politike Unije. To uključuje i diplomatsko zastupanje EU-a te vođenje dijaloga s trećim državama.
Sabina Lange iz Centra za diplomatske, gospodarske i pravne studije Sveučilišta u Ljubljani podupire argumentaciju Kaje Kallas. No iako države članice ne bi prekršile ugovore jer im je u području vanjske politike ostavljen širok prostor za odlučivanje, takva bi odluka ipak imala političke posljedice, upozorava Lange.
Ona vidi nekoliko razloga za takvo postupanje šefova država i vlada EU-a. Oni se, s jedne strane, odnose na samu Kaju Kallas, a s druge na instituciju koju ona predstavlja.
Lange smatra da bi se Kallas mogla doživljavati kao „posebno čvrsta pregovaračica”, koja nije dovoljno spremna na kompromise, zbog čega bi ju druga pregovaračka strana mogla odbiti kao sudionicu u pregovorima, piše DW.
Bivša estonska premijerka već je prilikom imenovanja na novu dužnost bila poznata kao izrazita kritičarka Rusije. U Njemačkoj su ju posebno kritizirali i zbog njezina stajališta prema Izraelu.
Na institucionalnoj razini njezina bi pozicija također mogla biti oslabljena jer je vezana uz mandat država članica, što joj oduzima autonomiju u pregovorima, smatra politologinja Lange.
Kallas: "Ima dovoljno posla za sve"
Paul Taylor iz europskog think tanka European Policy Centre (EPC) uz osobne razloge navodi i činjenicu da se države članice u tako važnom pitanju, koje se odnosi na rat i mir, ne žele odreći vlastitog nacionalnog suvereniteta.
On ocjenjuje da je riječ o „teškom udarcu”, kako za Kaju Kallas tako i za instituciju visoke predstavnice EU-a za vanjsku politiku. U razgovoru za DW on ističe da bi Kallas ponovno mogla ojačati svoju poziciju kada bi zajedno s ministrima vanjskih poslova uspjela izraditi konkretan pregovarački mandat.
Upitana o neuspjelom pokušaju da preuzme ulogu glavne pregovaračice, visoka predstavnica Kallas naglasila je da je i dalje spremna preuzeti tu zadaću. Istodobno je izrazila olakšanje što je to pitanje zasad riješeno te što se pozornost sada može usmjeriti na sadržaj pregovora. „Ima dovoljno posla za sve”, poručila je estonska političarka.
Hoće li Rusija prihvatiti pregovarački tim?
Ruska strana u međuvremenu šalje proturječne signale o tome hoće li prihvatiti pregovarački tim koji bi imao najmanje sedam članova.

Nakon sastanka s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom i američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da bi europski predstavnici mogli doći u Moskvu kako bi iznijeli europsko stajalište. Nakon toga odlučit će se u kojem će se formatu nastaviti razgovori s Ukrajinom, poručio je Putin.
No ni iz europske perspektive to pitanje nije u potpunosti riješeno. Teško je zamisliti da bi na pregovorima na najvišoj razini uz američkog, ruskog i ukrajinskog predsjednika za Europu bilo osigurano čak sedam mjesta za pregovaračkim stolom.
Pitanje tko bi trebao predstavljati Europu u mogućim četverostranim pregovorima njemački savezni kancelar Friedrich Merz prošlog je tjedna u Dublinu odbacio kao preuranjeno.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare