Veliko istraživanje otkrilo paradoks: Europljani vjeruju u zajedničku budućnost, ali ne i da će uspjeti

U govoru o stanju Unije Ursula von der Leyen upozorila je na "bitku narativa" čiji je cilj oslabiti povjerenje u Europu.

Novo istraživanje "Future Nostalgia: Europe's Unfinished Song", koje su objavili Europsko vijeće za vanjske odnose (ECFR) i Europska kulturna zaklada (ECF), pokazuje da problem s povjerenjem doista postoji. Autori ga nazivaju "jazom u imaginaciji": većina Europljana i dalje želi snažniji i ujedinjeniji kontinent, ali većina sumnja da će se to ikad ostvariti.

Rezultati, utemeljeni na gotovo 6000 intervjua provedenih u šest zemalja, pokazuju da građani nisu odustali od europskog projekta, ali su u velikoj mjeri izgubili povjerenje u njegovu sposobnost da ostvari očekivane rezultate.

Kontinent koji očekuje nazadovanje

U prosjeku 68 posto ispitanika trenutačnu situaciju u Europi opisuje kao "opće pogoršanje ili gubitak normalnosti". Samo 12 posto smatra da je riječ o trenutku "buđenja ili obnove".

Razina pesimizma razlikuje se od zemlje do zemlje. Najizraženija je u Francuskoj, gdje tako razmišlja više od 80 posto ispitanika, a najmanja u Ujedinjenom Kraljevstvu, gdje takav stav ipak ima većina, ali uz manju razliku.

Na pitanje koji su najveći izazovi Europe, rat i sigurnost našli su se na prvom mjestu s 43 posto. U Poljskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu taj udio raste na 47 posto, što pokazuje koliko rat na europskim granicama i njegove posljedice utječu na javno mnijenje.

Gospodarski pritisci slijede s 33 posto, ali postoje velike razlike među državama. Čak 41 posto Talijana smatra ih glavnim europskim izazovom, u usporedbi sa samo 23 posto ispitanika u Poljskoj i Nizozemskoj.

Ocjena načina na koji Europa odgovara na probleme prilično je jasna: 74 posto ispitanika smatra da se Europa loše nosi sa svojim izazovima, dok 56 posto vjeruje da je njezina budućnost doista "u opasnosti". S time se ne slaže 21 posto ispitanika.

Europski san nije mrtav

Unatoč pesimizmu, istraživanje pokazuje da nema velike želje za odustajanjem od europskog projekta. Oko 73 posto ispitanika ima ono što istraživači klasificiraju kao "pozitivnu viziju" budućnosti Europe. Negativnu viziju ima 14 posto, dok 13 posto nema jasno oblikovan stav.

Kad su trebali opisati kakvu Europu žele vidjeti za 20 godina, ispitanici su najčešće navodili veću ujedinjenost i političku integraciju, zatim mir i sigurnost te gospodarski prosperitet i zajedničko blagostanje.

U tome leži glavni paradoks izvješća: Europljani nisu odustali od ideje snažnije i ujedinjenije Europe, piše Euronews.

Čak i oni koji su najzabrinutiji zbog smjera u kojem kontinent ide uglavnom ostaju privrženi europskom projektu, umjesto da mu se okreću protiv. Nisu izgubili vjeru u samu viziju, nego u mogućnost da se ona doista ostvari.

Zašto povjerenje slabi?

Istraživanje navodi nekoliko konkretnih razloga koji se učestalo pojavljuju među ispitanicima.

Gotovo trećina, njih 32 posto, smatra da Europa djeluje presporo. U Njemačkoj i Nizozemskoj taj udio premašuje 40 posto, a pitanje sporosti europskog odlučivanja postalo je i važna tema domaćih političkih rasprava.

Čini se da je i von der Leyen u svom govoru predvidjela takvu kritiku, poručivši zastupnicima u Europskom parlamentu da je "u današnjem gospodarstvu brzina presudna", dok je predstavljala planove za pojednostavljenje propisa i smanjenje administrativnog opterećenja.

Gotovo jednak broj ispitanika, 30 posto, Europu smatra nedosljednom i drži da ne živi u skladu s vrijednostima koje tvrdi da zastupa.

Možda je još znakovitije to što 44 posto ispitanika, dakle gotovo polovica, nije moglo navesti nijedan nedavni primjer uspješnog europskog djelovanja.

Istraživači smatraju da je upravo nedostatak vidljivih "uspjeha" jedan od glavnih razloga zbog kojih građani teško mogu zamisliti vjerodostojan put od današnje Europe prema Europi kakvu žele.

"Jaz u imaginaciji", a ne kriza legitimiteta

Prema Pawelu Zerki, višem suradniku ECFR-a i glavnom autoru istraživanja, rezultate ne bi trebalo tumačiti kao porast euroskepticizma. Čak i među najzabrinutijim skupinama građana privrženost europskom projektu ostaje snažna. Problem nije u predanosti toj ideji, nego u njezinoj vjerodostojnosti.

"Za mnoge ljude s kojima smo razgovarali problem nije u tome što su prestali željeti snažniju Europu, nego u tome što više ne vjeruju da ju je moguće ostvariti", rekao je Zerka.

"Ljudi mogu zamisliti kakvu Europu žele, ali teško mogu zamisliti vjerodostojan put od Europe kakva je danas do one kakvu žele", dodao je.

U izvješću se navodi da će za premošćivanje tog jaza biti potrebno manje naglašavati velika obećanja, a više pružati vidljive dokaze da europska suradnja može donijeti rezultate koje ljudi osjećaju u svakodnevnom životu.

Von der Leyen u svom je govoru pozvala Europljane da se "suprotstave" snagama koje nastoje podijeliti Uniju i potkopati povjerenje u europski projekt.

Istraživanje sugerira da će se ta borba manje dobivati retorikom, a više konkretnim dokazima.