Provodite li previše vremena sami? Stručnjaci otkrivaju sedam znakova upozorenja

Briga o sebi vrlo se lako može pretvoriti u povlačenje od drugih.

Introverti više nisu jedini koji posebno cijene vrijeme provedeno nasamo. Uz sve veći naglasak na brizi o sebi, ljudi danas provode više vremena sami nego ikad prije. No stručnjaci upozoravaju da bi se u tome moglo i pretjerati.

Porazni rezultati za generaciju Z i milenijalce

Novo istraživanje aplikacije za brigu o sebi RiseGuide pokazalo je da više od polovice pripadnika generacije Z i milenijalaca nije razgovaralo s drugom osobom dulje od jednog dana, dok ih 27 posto navodi da su proveli više od tjedan dana bez kontakta s drugima.

"Briga o sebi je važna, ali provođenje vremena nasamo i briga o sebi ne bi trebali značiti prekidanje kontakta sa svima oko nas", kaže neuropsihologinja Sanam Hafeez, direktorica centra Comprehend the Mind. "Po prirodi smo društvena bića i čak ljudi koji vole mnogo vremena provoditi sami imaju koristi od osjećaja povezanosti s drugima."

Kako onda prepoznati trenutak u kojem zdravo vrijeme za sebe prelazi u izolaciju?

Zašto provodimo više vremena sami nego prije?

Zdravstvene institucije već upozoravaju na "epidemiju usamljenosti". Smanjenje sudjelovanja u životu zajednice, nestanak mjesta na kojima se ljudi neformalno druže te manje vremena provedenog izvan kuće, osobito od 2020., pridonijeli su rastu usamljenosti. Ulogu imaju i sve više vremena pred ekranima te beskonačno pregledavanje negativnih sadržaja na internetu, odnosno "doomscrolling", piše magazin Real Simple.

Sve veći naglasak na brizi o sebi i mentalnom zdravlju sam po sebi nije loš, ali može dovesti do toga da ljudi provode više vremena sami nego prije.

"Briga o sebi postala je iznimno popularna kao nužan odgovor na visoke razine stresa i sagorijevanja koje mnogi mladi doživljavaju u 21. stoljeću", kaže terapeutkinja Leigh Hall. "No kronična usamljenost iznimno je loša za fizičko i mentalno zdravlje."

Kako prepoznati da previše vremena provodite sami?

"Usredotočenost na vlastito fizičko i mentalno zdravlje ima brojne prednosti, ali pretjerano davanje prednosti vremenu provedenom nasamo može dovesti do zanemarivanja odnosa i potrebe za povezanošću, čime se zapravo poništava sama svrha brige o sebi", kaže Hall.

Prema njezinim riječima, za veliku većinu ljudi više interakcija s drugim ljudima povezano je s većim osjećajem sreće.

Ako niste sigurni jeste li pronašli pravu ravnotežu, obratite pozornost na to kako se osjećate.

"Ključno je prepoznati pomaže li vam vrijeme koje provodite sami doista da napunite baterije ili se postupno pretvorilo u izolaciju", objašnjava Hafeez.

Ako se nakon mnogo druženja redovito osjećate iscrpljeno, razdražljivo ili preopterećeno, možda vam treba više vremena za sebe. Ako ste nakon vremena provedenog nasamo smireniji i imate više energije, to je uglavnom dobar znak.

Znakovi da je osamljivanje otišlo predaleko

Ipak, postoje znakovi koji mogu upućivati na to da je potreba za vremenom nasamo otišla predaleko:

• osjećate se usamljeno iako sami birate provoditi vrijeme nasamo
• izgubili ste zanimanje za hobije, planove ili aktivnosti u kojima inače uživate
• sve vam je teže odgovarati na poruke, dogovarati planove ili se družiti
• razdražljiviji ste, tužniji ili tjeskobniji nego inače ili osjećate emocionalnu otupjelost
• izbjegavate ljude jer vam je komunikacija postala neugodna ili previše zahtjevna
• dani vam se počinju stapati i sve djeluje jednolično
• provodite sve više vremena pregledavajući sadržaje na internetu, uz vrlo malo stvarnih kontakata s drugim ljudima.

Kako ostati povezan, a ipak imati dovoljno vremena za sebe?

Ako imate osjećaj da su vam društvene vještine malo "zahrđale", stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih načina za ponovno uspostavljanje kontakata.

Ako ste dulje vrijeme bili izolirani, nema potrebe odmah organizirati velika druženja.

"Ako ste neko vrijeme bili posebno izolirani, možda ćete morati početi polako", kaže Hall.

Primjerice, umjesto samoposlužne blagajne možete otići na običnu blagajnu ili nazvati korisničku službu umjesto razgovora s chatbotom. Čak i pozitivne, naizgled beznačajne interakcije s potpunim strancima mogu pridonijeti boljem osjećaju.

Telefonski razgovor s prijateljem, večera s obitelji ili kratak razgovor s drugom osobom također mogu biti značajni.

Neka druženje bude jednostavno

Ne morate organizirati velike planove ili raskošne večere. Opuštena i jednostavna druženja mogu biti sasvim dovoljna.

"Ako smatrate da vam je društveni krug dovoljno velik, ali ne provodite dovoljno kvalitetnog vremena s ljudima koje volite, pokušajte dogovoriti redovite šetnje, treninge ili odlaske na kavu", savjetuje Hafeez.

Umjesto neodređenog "morali bismo se jednom družiti", bolje je nekoga pozvati na konkretnu aktivnost – šetnju, planinarenje ili kavu.

"Ponekad 'trebali bismo se družiti' stvara veći pritisak nego što je potrebno ili se na kraju ništa ne dogodi jer nikakvi konkretni planovi nisu napravljeni", kaže Hafeez.

Nemojte automatski odbijati planove

Otkazivanje dogovora može djelovati kao najbolja opcija kada ste pod stresom ili osjećate da vam treba malo vremena za sebe. No stručnjaci savjetuju da, kada možete, ipak pokušate otići.

"Prihvatite pozive kada možete, znajući da uvijek možete ranije otići sa zabave ako ste iscrpljeni ili preopterećeni", kaže Hall.

Ne morate uvijek biti potpuno raspoloženi, zabavljati sve oko sebe ili zračiti pozitivnom energijom. Ponekad je dovoljno samo pojaviti se i time pokazati da vam je stalo do drugih, ali i do sebe.

Ako je potrebno, proširite društveni krug

Za osjećaj povezanosti nije potrebno imati veliku skupinu prijatelja.

"Većini ljudi trebaju barem dva ili tri zaista bliska prijatelja u životu, a ne treba svima mnogo više od toga", kaže Hall.

Čak i kratke interakcije sa susjedima, poznanicima ili osobljem u omiljenom kafiću mogu zadovoljiti dio potrebe za društvenim kontaktom.

Ako ipak osjećate da biste trebali proširiti svoj krug ljudi, stručnjaci preporučuju aktivnosti koje okupljaju osobe sličnih interesa. To mogu biti volontiranje, grupni treninzi, književni klubovi, skupine povezane s hobijima ili vjerske zajednice.

Pronađite ravnotežu s ljudima koje volite

Ponekad partneri, prijatelji ili članovi obitelji nemaju jednaku potrebu za druženjem i vremenom nasamo, što može dovesti do nesporazuma.

"Kad osoba koju volite ima potpuno suprotnu potrebu, lako može vašu potrebu za prostorom protumačiti kao odbijanje", kaže Hafeez.

Zato je korisno objasniti da potreba za samoćom proizlazi iz načina na koji obnavljate energiju, a ne iz želje da pobjegnete od druge osobe.

"Odnosi obično bolje funkcioniraju kad obje osobe mogu poštovati te razlike i pronaći sredinu u kojoj jedna dobiva dovoljno prostora, a da se druga pritom ne osjeća stalno odbačeno", zaključuje Hafeez.