WSJ: Izrael je uspostavio tajnu vojnu bazu u iračkoj pustinji, a otkrio ju je - pastir

Prema izvješću kojeg prenosi Euronews, Tel Aviv je ponudio korištenje svoje tajne baze nakon što je američki borbeni avion F-15 oboren u blizini Isfahana, no američke snage odbile su ponudu i same provele spašavanje pilota, dok je Izrael paralelno izvodio zračne napade kako bi osigurao područje.

Kako je baza otkrivena?

Zanimljivo je da bazu nisu otkrile iračke sigurnosne službe, već lokalni pastir koji je primijetio neuobičajene vojne aktivnosti, uključujući kretanje helikoptera i pucnjavu, te to prijavio. To je potaknulo iračke snage na hitnu istragu. Izrael je, međutim, brzo reagirao i izveo intenzivne napade u kojima je poginuo jedan irački vojnik.

U to vrijeme Irak je doveo u pitanje okolnosti incidenta i za napad optužio Sjedinjene Države. Zamjenik zapovjednika operacija iračke vojske Qais al-Mohammadi izjavio je: „Ova nepromišljena operacija provedena je bez koordinacije ili odobrenja.”

S druge strane, jedan drugi irački vojni dužnosnik izrazio je zabrinutost zbog događaja, rekavši: „Čini se da je na terenu bila prisutna snaga prije samog napada, uz zračnu potporu i sposobnosti koje nadilaze mogućnosti naših jedinica.”

Načelnik stožera izraelskog ratnog zrakoplovstva Tomer Bar ranije je izjavio da specijalne snage provode „iznimne operacije” tijekom sukoba s Iranom, bez dodatnih detalja.

Zašto baš iračka pustinja?

Jedan obavještajni stručnjak objasnio je da je zapadna iračka pustinja idealno okruženje za tajne baze zbog svoje goleme površine i slabe naseljenosti, dodajući:

„Bagdad je morao provesti izviđanja i inspekcije prije bilo kakvih poteza.”

Ta pustinja, koja se proteže zapadno od rijeke Eufrat u pokrajini Anbar i povezuje se s pustinjama Sirije i Jordana, izrazito je sušno područje naseljeno beduinima te pokriva oko 23% teritorija Iraka.

Regija obuhvaća gradove al-Qaim, Anah, Hit i Rutba te se smatra jednim od najbogatijih iračkih područja prirodnim resursima. Sadrži potvrđene rezerve fosfata procijenjene na oko dvije milijarde tona, kao i slobodni sumpor, kvarcni pijesak i prirodni plin.

Ovi događaji dolaze u trenutku izrazito složenog političkog i vojnog konteksta, dok Bagdad nastoji održati osjetljivu ravnotežu između svoja dva najmoćnija saveznika: Washingtona i Teherana.

U okviru te krhke ravnoteže, Sjedinjene Države nastavljaju pritiskati Irak da razoruža skupine povezane s Iranom koje Washington smatra terorističkim organizacijama. Te skupine napadaju američke interese unutar Iraka — od veleposlanstva SAD-a u Bagdadu do diplomatskih i logističkih objekata, pa sve do naftnih postrojenja kojima upravljaju strane kompanije.