Bakić o zahtjevima sindikata: Ne možemo odustati od politike koju smo mukotrpno gradili ovih godina

Štrajk u Holdingu i ZET-u počeo je u ponedjeljak, 28. rujna, nakon što pregovori o novim kolektivnim ugovorima nisu doveli do dogovora. Sindikati traže povećanje plaća i poboljšanje materijalnih prava, dok uprave Holdinga i ZET-a nude povećanje osnovice od 4,5 posto uz usklađivanje plaća s inflacijom. Sindikati su uoči štrajka zahtjeve za povećanjem osnovice snizili, no dogovor nije postignut.

Prvog dana štrajka javni prijevoz bio je ozbiljno ograničen, a radnici nisu obavljali ni dio komunalnih poslova, uključujući odvoz otpada. Prema izvještaju objavljenom u ponedjeljak navečer, iz garaža je izašlo tek nekoliko autobusa i tramvaja, a sindikati su poručili da se štrajk nastavlja.

U međuvremenu se očekuje i sudska odluka o zakonitosti štrajka, dok se zasebno rješava pitanje nužnog opsega poslova koji se moraju obavljati tijekom štrajka.

"Važnije je odrediti nužne poslove tijekom štrajka"

Govoreći o očekivanoj odluci suda, Bakić je kazao kako nije siguran da će ona biti donesena istoga dana, ali smatra da je za funkcioniranje grada još važnija odluka o opsegu poslova koji se moraju obavljati i tijekom štrajka.

"Postoje dvije stvari koje se ponekad brkaju ili se nedovoljno dobro razlikuju. Jedna je odluka o tome je li štrajk zakonit ili nije, a druga, za koju mislimo da je mnogo važnija, odluka je arbitraže o nužnom opsegu i obujmu poslova koji se moraju obavljati i tijekom štrajka", rekao je.

Naglasio je da Možemo! u potpunosti priznaje pravo radnika na štrajk i borbu za njihova materijalna prava, no smatra da sindikalni čelnici nisu trebali pokrenuti štrajk bez prethodnog definiranja minimalnog opsega poslova koji se moraju obavljati.

"Mi apsolutno priznajemo pravo na štrajk i pravo radnika da se bore za svoja materijalna prava, ali mislimo da je bila jako loša odluka sindikalnih čelnika da u štrajk krenu bez definiranja minimalnog kruga poslova koji se trebaju obavljati", istaknuo je.

Upozorio je na to da je grad zbog takve situacije gotovo bez javnog prijevoza, dok je i odvoz otpada sveden na vrlo ograničenu razinu. Smatra da to nije samo pitanje odnosa između poslodavca i sindikata, nego i pitanje sigurnosti i zdravlja građana.

"To nije pitanje čija će volja prevladati, nego pitanje sigurnosti i zdravlja, dakle nešto o čemu svi akteri moraju voditi računa", poručio je.

"Gradska poduzeća nisu zakasnila s prijedlogom nužnih poslova"

Voditeljica Nina Kljenak upitala je Bakića je li Grad zakasnio s dostavom prijedloga nužnih poslova koji se moraju obavljati tijekom štrajka, s obzirom na to da ih je, prema njezinim riječima, trebalo dostaviti do završetka postupka mirenja.

Bakić je odgovorio da, prema njegovim saznanjima, gradska poduzeća nisu zakasnila te da su prijedloge dostavila posljednjeg dana mirenja.

"Po mom najboljem znanju, to je tako i učinjeno, na dan završetka postupka mirenja", kazao je.

Objasnio je da se postupci mirenja u Holdingu i ZET-u nisu završili istoga dana zbog pomaka u dinamici pregovora. Dodao je da se može raspravljati o tome jesu li prijedlozi mogli biti pripremljeni ranije, ali smatra da gradska poduzeća nisu pogriješila u proceduri.

"Po mom najboljem saznanju, nije napravljen propust sa strane gradskih poduzeća. Ona su taj potez napravila posljednjeg dana mirenja", rekao je.

Dodao je kako mu nije jasno zašto su sindikati toliko dugo čekali s odgovorom na prijedloge. Zbog vremenskog odmaka arbitraža vezana uz Holding, prema njegovim riječima, prvi je put zasjedala i odlučivala tek dan prije gostovanja, iako je od završetka mirenja do početka štrajka prošlo više od dva tjedna.

"Kolektivni ugovori su istekli, ali prava radnika i dalje se poštuju"

Kljenak je potom podsjetila da su kolektivni ugovori u Holdingu i ZET-u istekli te da su sindikati tijekom pregovora tvrdili kako nisu imali odgovarajuće sugovornike i da Grad nije izlazio s konkretnim protuprijedlozima.

Bakić je potvrdio da su kolektivni ugovori doista istekli, ali je naglasio da se to ne može smatrati nečim neuobičajenim u odnosima poslodavaca i sindikata.

"Naravno da je materijalno točno da je kolektivni ugovor istekao. Bilo bi bolje da su pregovori uspješno završeni prije isteka, ali to se nije dogodilo jer su pozicije obiju strana bile toliko udaljene da ih u preostalom vremenu nije bilo moguće približiti", objasnio je.

Istaknuo je da su Holding, njegove podružnice i ZET nastavili poštovati odredbe isteklih kolektivnih ugovora, uključujući one koje se odnose na materijalna prava zaposlenih.

"Oba gradska poduzeća, i Holding sa svojim članicama i ZET, taj su ugovor i sve njegove odredbe, a osobito one koje se odnose na materijalna prava radnika, poštovali do posljednjeg slova i posljednje zarade", rekao je.

Dodao je da su se pregovori o novim ugovorima odvijali u okolnostima u kojima su zahtjevi sindikata i mogućnosti poslodavaca od početka bili znatno udaljeni.

"Plaće u gradskim poduzećima u tri su godine porasle između 60 i 83 posto"

Bakić je kao važan kontekst pregovora naveo dosadašnja povećanja plaća zaposlenih u gradskim poduzećima. Prema njegovim riječima, plaće su u posljednje tri godine povećane između 60 i 83 posto, ovisno o radnom mjestu, pri čemu se nastojalo najviše pomoći slabije plaćenim radnicima.

"Protekle dvije godine kumulativno povećanje plaća iznosilo je 40 posto. To nije interpretacija ni zaokružena brojka, nego činjenica koja se navodi i u pismu kojim je sindikalno vodstvo objavilo uspjeh u pregovorima", kazao je.

Govoreći o aktualnim pregovorima, objasnio je da se strane nisu sporile oko povećanja od 4,5 posto početkom godine, a uprave su pristale i na usklađivanje plaća s inflacijom na kraju godine. Prema tadašnjim projekcijama, i to bi povećanje iznosilo oko 4,5 posto.

Glavno je neslaganje, dodao je, nastalo oko dodatnog povećanja osnovice sredinom godine. Uprave Holdinga i ZET-a mogle su ponuditi još 4,5 posto, dok su sindikati u početku tražili povećanje osnovice od 19 posto u jednom poduzeću, odnosno 15 posto u drugom.

Prema Bakićevu izračunu, prihvaćanjem sindikalnih zahtjeva ukupno povećanje plaća tijekom godine moglo bi dosegnuti 23 posto. Usporedio je to s ponudom države zaposlenima u javnim službama, koja je, kako je naveo, predviđala tri povećanja od po jedan posto, dok je kumulativna ponuda Holdinga iznosila 14 posto.

Sindikati su tijekom pregovora smanjili svoje zahtjeve, ali ni nakon toga nije postignut dogovor.

Bakić je naglasio da pritom ne dovodi u pitanje važnost i zahtjevnost poslova koje obavljaju radnici gradskih poduzeća.

"Mi poštujemo te poslove. To su teški, a u slučaju vozača ZET-a i opasni poslovi. Poslovi vozača, radnika Čistoće i komunalnih radnika zahtjevni su i treba ih poštovati bez obzira na stručnu spremu", istaknuo je.

Dodao je da se spor ne odnosi na to zaslužuju li radnici veće plaće, nego na financijske mogućnosti Grada.

"Ne možemo ugroziti gradske financije"

Na pitanje znači li izjava gradonačelnika Tomislava Tomaševića da neće popustiti pod pritiscima kako gradska vlast namjerava ostati pri svojoj ponudi bez obzira na trajanje štrajka, Bakić je odgovorio da je to njegovo razumijevanje gradonačelnikove poruke.

"Njihovo je tumačenje da neće popustiti pred ultimativnim zahtjevom da povećanje plaća bude upravo onakvo kakvim su ga deklarirali sindikalni čelnici", rekao je.

Naglasio je da gradska izvršna vlast ne želi prihvatiti rješenje koje bi ugrozilo financijsku stabilnost Zagreba.

"To je zaista beskompromisan stav da mi ne možemo i nećemo dopustiti ugrožavanje gradskih financija", poručio je.

Prema njegovim riječima, gradski je proračun već pod velikim opterećenjem zbog financiranja Holdinga i ZET-a. Tijekom posljednjih pet godina povećavana su materijalna prava zaposlenih i poboljšavani uvjeti rada, a radnici su, kako je naveo, dobili ugovore na neodređeno i s punim radnim vremenom. Grad je ulagao i u opremu, alate i strojeve, a sve to bez povećanja cijena komunalnih i javnih usluga.

Bakić je rekao da približno četvrtina zagrebačkog proračuna odlazi na usluge, subvencije i kapitalne pomoći Holdingu i ZET-u. Upravo su te potpore, objasnio je, omogućile povećanje plaća i poboljšanje uvjeta rada uz zadržavanje postojećih cijena usluga.

"Jednostavno nema više prostora u gradskom proračunu da se te subvencije povećavaju. Ne možemo odustati od politike koju smo mukotrpno i uz velike napore gradili ovih godina", kazao je.

"Svi su na gubitku zbog štrajka, a najveći problem mogao bi biti otpad"

Na pitanje bi li dugotrajan štrajk mogao natjerati Grad da promijeni stajalište, Bakić nije želio nagađati o daljnjem razvoju situacije.

"Sa svakim štrajkom svi su uvijek na gubitku. Želja je svih da što prije završi, ali nezahvalno je prognozirati što će biti. Idemo dan po dan", rekao je.

Zahvalio je građanima Zagreba na strpljenju i solidarnosti tijekom poremećaja u javnom prijevozu, ali je upozorio da bi se dugotrajan štrajk mogao posebno odraziti na zbrinjavanje otpada.

"Ipak bih rekao da je potencijalno mnogo veći problem zbrinjavanje otpada", istaknuo je.

Zbog toga je ponovno naglasio važnost određivanja minimalnog opsega poslova koji se moraju obavljati tijekom štrajka, posebno kada je riječ o otpadu.

Smatra da je upravo dogovor o nužnim poslovima ključan kako bi se zaštitili zdravlje i sigurnost građana, neovisno o tome kako će završiti spor između sindikata i gradske vlasti.