Besplatna prehrana za školarce: Evo tko ima pravo na dodatne subvencije

U Hrvatskoj se sustav školske prehrane provodi na državnoj i lokalnoj razini. Dok država osigurava sredstva za prehranu osnovnoškolaca, dodatna prava ovise o odlukama gradova, općina i osnivača škola, a u nekim slučajevima i o socijalnom statusu obitelji.

Što financira država?

Svi redoviti učenici osnovnih škola u školskoj godini 2026./2027. imaju pravo na financiranje odnosno sufinanciranje prehrane u iznosu od 1,33 eura za svaki nastavni dan.

Novac se iz državnog proračuna doznačuje osnivačima osnovnih škola, i to prema broju učenika koji redovito pohađaju nastavu.

Kakav će obrok učenik dobiti ovisi o organizaciji prehrane u pojedinoj školi i mogućnostima školske kuhinje. Stoga iznos od 1,33 eura ne znači da svaki učenik u svakoj školi automatski ima pravo na određenu vrstu besplatne užine ili ručka, piše Dnevnik.hr.

Roditelji za ostvarivanje državnog financiranja prehrane u pravilu ne moraju podnositi zahtjev kao kod socijalnih prava koja ovise o prihodima kućanstva. Sredstva se osiguravaju prema broju učenika koji redovito pohađaju osnovnu školu, no škola može tražiti određene podatke ili prijavu potrebnu za organizaciju prehrane.

Za učenike koji pohađaju školu uključenu u eksperimentalni program Cjelodnevne škole država osigurava dva eura po nastavnom danu. Riječ je o financiranju odnosno sufinanciranju prehrane, što ne znači automatski da je u svakoj takvoj školi cijeli meni, uključujući topli ručak, besplatan za sve učenike. Organizacija prehrane ovisi o pojedinoj školi i njezinu osnivaču.

Tko može ostvariti besplatan ručak?

Osim državnog financiranja, gradovi, općine i osnivači škola mogu osigurati dodatne subvencije ili u cijelosti pokriti troškove pojedinih obroka.

Ne postoji jedinstveno pravilo na razini cijele Hrvatske prema kojem bi sve socijalne kategorije automatski imale pravo na potpuno besplatan ručak. O tome tko može ostvariti dodatno pravo i pod kojim uvjetima odlučuju gradovi, općine i osnivači kroz svoje odluke i socijalne programe.

Među kriterijima koji se, ovisno o lokalnim pravilima, mogu uzimati u obzir su korisnici zajamčene minimalne naknade, djeca nezaposlenih roditelja, učenici s teškoćama u razvoju, djeca iz višečlanih obitelji, djeca u udomiteljskim obiteljima ili skloništima za žrtve obiteljskog nasilja te obitelji s prihodima ispod propisanog cenzusa.

Djeca iz kućanstava koja primaju zajamčenu minimalnu naknadu mogu biti obuhvaćena dodatnim subvencijama ako je to predviđeno lokalnom odlukom. Nezaposlenost jednog ili oba roditelja također može biti kriterij u pojedinim programima, ali sama po sebi ne znači univerzalno pravo na besplatan ručak.

Kod učenika s teškoćama u razvoju konkretna prava ovise o važećim državnim odlukama, programu koji učenik pohađa te eventualnim dodatnim pravima koja osiguravaju lokalna samouprava ili osnivač škole.

Broj djece u obitelji i ostvarivanje prava na doplatak za djecu mogu biti kriteriji pojedinih gradskih i općinskih programa. Ipak, obitelji s troje ili više malodobne djece nemaju automatski pravo na besplatan ručak u cijeloj Hrvatskoj, niti je status korisnika doplatka za djecu obvezan kriterij u svim lokalnim programima.

Dodatne mjere mogu obuhvatiti i djecu u udomiteljskim obiteljima ili skloništima za žrtve obiteljskog nasilja, ovisno o pravilima konkretnog grada, općine ili osnivača škole.

Pojedini gradovi i općine pravo na subvencioniranu prehranu vežu i uz prihod kućanstva. Iznos cenzusa, način obračuna prihoda i opseg subvencije pritom se razlikuju među lokalnim sredinama.

Zbog toga roditelji trebaju aktualne uvjete za školsku godinu 2026./2027. provjeriti u školi ili na službenim stranicama svojega grada odnosno općine.

Koja je dokumentacija potrebna?

Za osnovno državno financiranje odnosno sufinanciranje prehrane od 1,33 eura po nastavnom danu ne primjenjuje se socijalni cenzus. No, za ostvarivanje dodatne lokalne subvencije može biti potrebno podnijeti zahtjev i dokazati ispunjavanje uvjeta određenog programa.

Ne postoji jedinstveni popis dokumentacije koji vrijedi za sve škole, gradove i općine. Ovisno o lokalnim pravilima, mogu se tražiti zahtjev ili obrazac za subvencioniranje prehrane, rješenje Hrvatskog zavoda za socijalni rad o zajamčenoj minimalnoj naknadi, potvrda o nezaposlenosti ili drugi dokaz o statusu roditelja.

Ako je uvjet prihodovni cenzus, može biti potreban dokaz o prihodima kućanstva, poput potvrda o plaći, podataka Porezne uprave ili drugih dokumenata propisanih lokalnim programom.

Za ostvarivanje prava na temelju doplatka za djecu može se tražiti rješenje ili potvrda o ostvarivanju tog prava, dok se za djecu s teškoćama u razvoju može zahtijevati odgovarajuće rješenje ili druga službena dokumentacija kojom se dokazuje njihov status odnosno pravo.

Dokaz o braniteljskom ili invalidskom statusu može se tražiti samo ako je takav kriterij izričito propisan odlukom konkretnog grada ili općine.

Roditeljima se stoga preporučuje da prije prikupljanja dokumentacije provjere uvjete kod škole, grada ili općine. Vrsta potrebnih dokumenata, rok za podnošenje zahtjeva i datum od kojeg se pravo priznaje mogu se razlikovati ovisno o lokalnom programu.