Što se događa u mozgu kad pomirišemo kavu? Znanstvenici zabilježili zanimljivu promjenu

Zamislite da se ujutro probudite pospani, odete u kuhinju i skuhate kavu. Prije nego što je uopće kušate, njezin se miris proširi prostorijom i jutro odjednom djeluje podnošljivije. No što se tada događa u organizmu?

Kofein još nije dospio u krvotok, a kava nije dotaknula usne. Ipak, mozak bi već mogao reagirati na njezin miris.

Ranija istraživanja povezivala su aromu kave s promjenama raspoloženja, pamćenja, stresa i moždane aktivnosti. Međutim, ti su se odgovori uglavnom proučavali zasebno, pa je ostalo otvoreno pitanje reagiraju li mozak i tijelo istodobno kada miris kave utječe na to kako se osjećamo.

Istraživači sa Sveučilišta Showa Pharmaceutical u Japanu proučili su upravo taj trenutak. U istraživanju, objavljenom u časopisu Nutrients, sudjelovalo je 20 studenata u dobi od 20 do 29 godina, piše Science Alert.

Kako je istraživanje izgledalo?

Pratili su njihovo raspoloženje, moždane valove, otkucaje srca i varijabilnost srčanog ritma dok su sudionici sjedili pokraj svježe skuhane kave, ali je nisu pili.

Već nakon pet minuta sudionici su prijavili manje negativnih osjećaja, a zabilježena je i promjena pokazatelja dobivenog EEG-om koji je povezan s opuštenošću. S druge strane, njihov se rad srca nije značajno promijenio.

Istraživači su skuhali 20 grama mljevene kave s 400 mililitara vode zagrijane na 85 Celzijevih stupnjeva. Napitak su stavili u staklenu posudu udaljenu oko 50 centimetara od svakog sudionika.

Sudionici su pritom normalno disali dok se aroma širila prostorijom. Prije i nakon tog razdoblja ispunili su upitnik kojim su se procjenjivali napetost i tjeskoba, depresivnost i potištenost, ljutnja i neprijateljstvo, energičnost, umor te zbunjenost.

Moždana aktivnost i otkucaji srca bilježeni su prijenosnom trakom za glavu, dok je varijabilnost srčanog ritma mjerena zasebnim nosivim uređajem.

Nakon pet minuta izloženosti mirisu kave smanjili su se rezultati koji su ukazivali na poremećaj raspoloženja. Sudionici su prijavili manje umora, napetosti i tjeskobe, zbunjenosti, depresivnosti i potištenosti. Nakon statističke prilagodbe zbog višestrukih usporedbi, značajno su i dalje ostala smanjenja umora, napetosti i tjeskobe, zbunjenosti te depresivnosti i potištenosti.

Energija se, međutim, nije značajno povećala. Čini se da je aroma bila manje povezana s naglim naletom energije, a više sa smanjenjem intenziteta negativnih osjećaja.

Povećanje "indeksa opuštenosti"

Znanstvenici su također zabilježili povećanje takozvanog "indeksa opuštenosti" dobivenog analizom EEG-a, koji se izračunava na temelju relativnog udjela alfa, beta i theta moždanih valova.

To bi moglo zvučati kao da se mozak sudionika opustio čim su osjetili miris kave. No taj rezultat treba oprezno tumačiti.

Iako je standardizirana veličina učinka bila velika, apsolutno povećanje bilo je skromno. Znanstvenici također ne znaju predstavlja li promjena te veličine fiziološki značajnu opuštenost. Rezultat stoga pokazuje promjenu izračunatog EEG pokazatelja, ali nije dokaz da je aroma kave opustila mozak.

Istodobno se čini da srce nije reagiralo na miris kave. Ni otkucaji srca ni varijabilnost srčanog ritma nisu se značajno promijenili.

Sudionici koji su prijavili najveće poboljšanje raspoloženja nisu nužno imali i najveće promjene u EEG-u. Na individualnoj razini promjene raspoloženja, moždane aktivnosti, otkucaja srca i varijabilnosti srčanog ritma nisu bile značajno povezane.

To odgovara na početno pitanje istraživača. Raspoloženje i EEG aktivnost mogu se mijenjati na razini cijele skupine, a da pritom ne predstavljaju jednu usklađenu reakciju.

Ranije istraživanje pokazalo da su ljudi bili uspješniji u analitičkim zadacija kada su bili izloženi mirisu nalik kavi

Nije teško zamisliti zašto bi kava mogla utjecati na naše osjećaje. Osjet mirisa usko je povezan s moždanim sustavima koji sudjeluju u emocijama i pamćenju. Poznat miris može prizvati osobu, mjesto ili osjećaj prije nego što ga svjesno prepoznamo.

Miris kave može biti povezan s jutrom, toplinom, predahom od posla, razgovorom s prijateljem ili očekivanjem kofeina.

Jedno zasebno istraživanje iz 2018. godine pokazalo je da su ljudi bili uspješniji u analitičkim zadacima kada su bili izloženi mirisu nalik kavi. Miris je kod njih povećao očekivanja da će dobro obaviti zadatak, što upućuje na mogućnost da naučene asocijacije ili učinak sličan placebu imaju određenu ulogu.

Najveće ograničenje ovog istraživanja jest činjenica da nije postojala kontrolna skupina. Istraživači nisu usporedili aromu kave s prostorijom bez mirisa, nepovezanim mirisom ili placebom. Zbog toga ne mogu utvrditi je li upravo miris kave izazvao zabilježene promjene.

Moguće je da je na raspoloženje sudionika pozitivno utjecalo i pet minuta mirnog odmora. Također su se mogli jednostavno osjećati ugodnije u laboratoriju ili su očekivali da će im kava pomoći da se osjećaju bolje.

Istraživači nisu sustavno procjenjivali koliko često sudionici piju kavu, vole li je, koliko im je poznata njezina aroma ni kakav im je osjet njuha.

Osim toga, istraživanje je bilo malo i uključivalo je samo mlade studente. Koncentracija arome i uvjeti u prostoriji nisu sustavno praćeni, a mjerenja su provedena uređajem za EEG namijenjenim potrošačima.

Veće randomizirano istraživanje moglo bi usporediti miris kave s uvjetima bez mirisa i s drugim poznatim mirisom, uz praćenje navika ispijanja kave, osobnih preferencija i očekivanja sudionika.

Do tada nema razloga zamijeniti jutarnju šalicu kave s pet minuta mirisanja njezine arome. No sljedeći put kada vam kava popravi raspoloženje još prije prvog gutljaja, možda vrijedi pomisliti da je vaš mozak već napravio pauzu za kavu.