Građani žele dulji godišnji, ministar poručuje: Ne bih ga povećavao, ali u nekim zanimanjima...

U izjavi novinarima nakon sjednice Vlade Ružić je na pitanje je li moguće podizanje koeficijenata za spremačice odgovorio potvrdno, ističući da su one iznimno važne u segmentu zdravstva i socijalne skrbi koje poznaju specifičnosti i prostora i korisnika, ali i opreme zaposlenih i struke.

“Povećanje i korekciju koeficijenata moguće je razmotriti. Koeficijenti su dijelovi uredbe i mi prikupljamo sve prijedloge potrebe za izmjenom koeficijenata. Kada se uredba u određenim periodima revidira, onda idemo u opravdane izmjene i u vertikali i horizontalno, a to znači u usporedbi nekih koeficijenata”, pojasnio je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

To je važno, dodao je, kako bi sustav bio pravedan i pratio razvoj tržišta rada i potrebe.

Upozorenje Sindikata KBC zagreb

Nakon što je u srijedu Sindikat KBC Zagreb upozorio na manjak spremačica jer rade u teškim uvjetima i s niskim plaćama, u četvrtak su iznijeli i konkretne izračune plaća na temelju koeficijenata. Tako navode da koeficijent za obračun plaće spremačice s posebnim uvjetima rada u sustavu zdravstva i socijalne skrbi iznosi 1.15, pri čemu trenutačna osnovna bruto plaća, bez dodatka za minuli rad, iznosi 1.190,25 eura. Koeficijent za njegovatelja iznosi 1.35, a osnovna bruto plaća 1397,25 eura.

“Za razliku od zdravstvenih radnika, čiji je rad vrednovan kroz tri razine koeficijenata, ovisno o složenosti poslova i uvjetima rada, nezdravstveni radnici – među kojima su spremačice i njegovatelji – imaju samo jedan koeficijent za obračun plaće, bez obzira na razinu profesionalnog rizika kojem su svakodnevno izloženi”, ističu u Sindikatu KBC Zagreb dodajući da i nezdravstvenom osoblju posao koji obavljaju mora biti prepoznat i vrednovan kao i zdravstvenim radnicima.

Koliko godišnjeg odmora je dovoljno?

Ministra su novinari pitali i kako komentira istraživanje portala MojPosao, prema kojem 63 posto građana smatra da im je potrebno više dana godišnjeg odmora, koji u Hrvatskoj u prosjeku iznosi 25 dana i koliko on smatra da je dovoljno dana za odmor.

Ružić je odgovorio kako istraživanje jest poticaj da se u zakonodavnom okviru, a onda i kroz pregovore sa sindikatima, razgovara i o mogućnosti prilagodbe godišnjih odmora kako bi oni odgovarali potrebama, ali i mogućnostima sustava rada. Misli i da prosjek od 25 dana, što uz vikende i blagdane, kako je rekao, dovede na više od 30 dana, može biti zadovoljavajuća osnova.

“Ako usporedite s ostalim zemljama u Europi, mislim da je to solidan početak. Čak osobno mislim da ga ne bi trebalo povećavati, bar ne bitno, ali u nekim zanimanjima, spomenuli smo zdravstveni sustav, spomenuli smo neke druge sustave, vatrogasce, interventne službe, pa čak i socijalnu službu, pojedine dijelove uslužnih djelatnosti, policije ili interventnih službi, stresna zanimanja, ljude koji rade u smjenama, ima argumenata da se traži i dokaže da im je potrebno više od prosjeka”, dodao je.