Francuska traži objašnjenje zbog Šuičine posjete Trumpovom Odboru za mir: "Komisija nema mandat"

Pariz traži objašnjenje od Europske komisije zbog odluke da pošalje povjerenicu za Mediteran Dubravku Šuicu kao promatračicu na prvi službeni sastanak Odbora za mir američkog predsjednika Donalda Trumpa u četvrtak, navodeći da za to nema “mandat”, piše Euronews.

“Iznenađeni smo jer nema mandat Vijeća da ode i sudjeluje na tom sastanku Odbora za mir”, rekao je glasnogovornik Pascal Confavreux novinarima u Parizu u četvrtak. “Morat će to objasniti kada se vrati.”

Francuska, Belgija, Španjolska, Irska, Slovenija, Švedska i Portugal bile su među nekolicinom država članica EU-a koje su tijekom zatvorenog sastanka veleposlanika u srijedu izrazile prigovor na Šuičino sudjelovanje na skupu u Washingtonu, upozorivši da bi se njezina prisutnost mogla protumačiti kao kolektivno odobravanje tog kontroverznog tijela.

Povelja Odbora, koja ne spominje Gazu, našla se na meti širokih kritika zbog svojeg globalnog mandata koji, kako se čini, nastoji potisnuti Ujedinjene narode, kao i zbog davanja širokih ovlasti Donaldu Trumpu kao doživotnom predsjedniku.

Neformalni dokument koji je izradila diplomatska služba EU-a, a u koji je Euronews imao uvid, navodi niz pravnih zabrinutosti u vezi s poveljom Odbora, uključujući i to da se “autonomija pravnog poretka EU-a protivi koncentraciji ovlasti u rukama predsjednika”.

“Odbor za mir mora se ponovno usredotočiti na situaciju u Gazi”, dodao je Confavreux, istaknuvši da “dok god postoji nejasnoća oko (parametara Odbora), Francuska ne može sudjelovati”.

Slovenska ministrica vanjskih poslova Tanja Fajon također je u četvrtak izjavila da njezina vlada ima “rezerve” prema Šuičinu sudjelovanju, sugerirajući da povjerenica nema ovlasti nad vanjskom politikom EU-a, koja se vodi na temelju jednoglasno usuglašenih stajališta država članica.

U međuvremenu, izvršno tijelo EU-a u četvrtak je ostalo pri svojem stajalištu, braneći Šuičino sudjelovanje kao ključno za napore EU-a da doprinese poslijeratnom oporavku i obnovi Gaze.

“Naše sudjelovanje treba promatrati u kontekstu naše dugogodišnje predanosti provedbi primirja u Gazi, kao i naše spremnosti da sudjelujemo u međunarodnim naporima kada je riječ o oporavku i obnovi Gaze”, rekao je glasnogovornik Komisije.

“Vjerujemo da moramo biti za stolom, inače ćemo biti samo platitelj, a ne i akter” u budućem oporavku Gaze, dodao je.

EU je najveći donator humanitarne pomoći palestinskom narodu, s ukupnim doprinosom od 1,65 milijardi eura teritorijima od izbijanja rata između Izraela i Hamasa 7. listopada 2023.

Glasnogovornik Komisije također je naglasio da je čak 14 od 27 država članica EU-a poslalo diplomatskog predstavnika na sastanak u četvrtak, što je jasan signal da vlade ne žele biti isključene iz razgovora o poslijeratnoj budućnosti Gaze.

Raste nezadovoljstvo

Ipak, većina zemalja odlučila je poslati diplomata ili državnog službenika, dok je Komisija uputila političku predstavnicu, što je, prema riječima diplomata, izazvalo nelagodu u nekoliko prijestolnica.

Jedan dužnosnik EU-a, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, potvrdio je da Šuica ne planira intervenirati tijekom sastanka kako bi iznijela stajališta Komisije. Dodao je da je njezina prisutnost način da se izbjegne potpuno isključivanje iz planova Odbora za obnovu Gaze.

Komisija i dalje tvrdi da se neće pridružiti Odboru kao članica, navodeći sumnje u njegov opseg, upravljanje i “usklađenost” s Poveljom Ujedinjenih naroda. Mađarska i Bugarska jedine su države članice EU-a koje su izrazile želju da budu stalne članice Odbora. No 14 zemalja, uključujući Njemačku, Italiju, Nizozemsku i Poljsku, poslale su diplomatskog predstavnika kako bi promatrali sastanak.

Šuičino sudjelovanje izazvalo je i nezadovoljstvo među zastupnicima u Europskom parlamentu. Nathalie Loiseau, francuska zastupnica i članica Odbora za vanjske poslove, dovela je u pitanje “mandat” koji Šuici omogućuje sudjelovanje na sastanku u Washingtonu.

“Otkad Komisija odlučuje o ovakvim pitanjima iza leđa država članica? Morat će se brzo očitovati”, napisala je Loiseau na platformi X.

Klub zastupnika socijalista i demokrata te centristička skupina Renew Europe također su zatražili od Komisije da objasni svoju odluku.

“Legitimiranje tijela koje marginalizira UN i poziva na autokratski utjecaj protivno je načelima EU-a”, poručila je skupina Renew Europe.

Ljevica je pak taj potez opisala kao “patetičan čin klečanja pred Trumpom”.