Hrvoje Japunčić: Pad zapošljavanja nije nagovještaj negativnih segmenata

Krajem ožujka 2026. u Hrvatskoj je bilo 1,7 milijuna zaposlenih, što je 1,4 posto manje nego u ožujku lani, dok istovremeno pada i broj nezaposlenih, pa tako stopa registrirane nezaposlenosti iznosi 4,3 posto .

"Svjedoci smo trendova utjecaja jednog manjeg segmenta smanjenja poslova u građevinarstvu. S druge strane, općih trendova usporavanja ekonomskih ciklusa na razini Europe i SAD-a. To su neke kočnice koji utječu na trendove zapošljavanja", rekao je i dodao da ne smatra da je ovo nagovještaj negativnih segmenata jer je puno neizvjesnosti.

Poticaja prema novom zapošljavanju, kaže, nema ni u drugim zemljama.

"Neovisno o ekonomskim trendovima i stipulacijama, nama je nasušno potrebno smanjivanje ukupnih troškova dohodaka jer je to jedini mogući način da stvorimo okvire puno jačeg prelijevanja potencijala zapošljavanja u privatni sektor. S druge strane potencijala da se stvore okviri da se oni koji su otišli van Hrvatske u značajnijim broju vrate", rekao je i pojasnio da ćemo onda imati i značajnije promjene na tržištu rada u kontekstu toga da ćemo imati veći broj domaćih zaposlenih i da će se smanjivati potreba zapošljavanja radnika iz trećih zemalja.

Govoreći o nadolazećoj turističkoj sezoni, Japunčić je istaknuo da je u ovom trenutku jako teško prognozirati razvoj situacije jer su, kaže, turistički trendovi vrlo upitni ne samo u Hrvatskoj, već i u Europi i svijetu.

"Predstavnici turističke branše ne mogu čekati s potrebama zapošljavanja, a s druge strane vidimo da nije bilo tolikog novog zapošljavanja. Predstavnici turističkih kuća i društva razmišljaju koliki im je potreban broj sezonske snage. Jako je teško reći hoće li se turisti iz Europe odlučiti ljetni odmor provesti u vlastitoj zemlji ili u europskim sredinama. Ili ćemo biti svjedoci da mirovni sporazum bude potpisan u, primjerice, šestom mjesecu. Onda ćemo pak biti svjedoci da će mnoge zemlje i zrakoplovne kompanije krenuti s diskontiranjem pa će biti potencijala da se ide i u treće zemlje", rekao je.

Smatra da je, nažalost, prevelik dio novca iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti bio usmjeren prema državnom i javnom sektoru, a premali segment direktno usmjeren prema mogućnostima kreditne alokacije, daljnji investicijski segment... "Tu je propuštena velika prilika. Da smo imali taj segment, mislim da bismo danas bili u situacija da bi privatne kompanije imale znatno više efektivnosti investiranja i stvaranja otpornosti na druge krize, kao i jačanje izvoza", rekao je.