HUP: Rast plaća bez rasta produktivnosti nije održiv

“Imali smo taj jedan period prijašnjih godina relativno visokih stopa rasta zaposlenosti i to je sada postupno prelazi u jednu fazu smirivanja. I dalje postoji vrlo visoka potražnja za radnicima, posebno u jače pogođenim sektorima gdje fali, gdje je kronični nedostatak kvalificirane radne snage. Ali uglavnom, tržište rada se polagano smiruje, odnosno primiruje se prema svom nekakvom dugoročnom trendu", rekao je Ivan Odrčić.

"Nitko, načelno, nije protiv rasta plaća"

“Stopa nezaposlenosti zapravo već jedno određeno vrijeme se kreće na prirodnoj ili nacionalnoj razini nezaposlenosti. Između 4% i 5%. Stopa zapošljavanja se primiruje, odnosno rast zapošljavanja usporava. Međutim, postoje, određeni sektori gdje je to izraženo u negativnom smislu. Primjerice u industriji imamo pad zapošljavanja.” pojašnjava Odrčić.

Na pitanje o tome da sindikati inzistiraju na rastu plaća, Odrčić odgovara: “Pa, nitko načelno, naravno, nije protiv rasta plaća, pogotovo u takvim inflacijskim uvjetima. Međutim, postoji jedan određen odmak od stanja na terenu, odnosno od stanja kako taj rast plaća treba izgledati. On definitivno ne može izgledati na način kao što je bio proteklih godina, da je on povrh stopa rasta produktivnosti rada. To jednostavno dugoročno nije održiv trend. A što se javnog sektora tiče, mi smo imali proteklih nekoliko godina izrazito visok rast plaća. Sama masa plaća u javnom sektoru je porasla u zadnje tri godine za 51%. To su vrlo visoke stope. Kada bi se takve, vrlo visoke stope rasta plaća u javnom sektoru nastavile, definitivno bi to bio jedan od glavnih faktora koji bi tu inflaciju još više razbuktao.”

"Privatni sektor zaostaje"

Međutim privatni sektor zaostaje. “Privatni sektor zaostaje zato što privatni sektor ne može pružiti toliko visok rast plaća. On mora imati nekakvu podlogu, podlogu profitabilnosti, produktivnosti. Naknade zaposlenima, odnosno rashodi za plaće u javnom sektoru, oni su trenutačno na razini od 13,6% BDP-a. Hrvatska je s tim, s tom visinom, odmah u Europi nakon Danske, koja ima 14,4% BDP-a rashoda za plaće u javnom sektoru. S time da bih još napomenuo, u javni sektor koji sam sad spomenuo ne spadaju zaposleni u državnim poduzećima koji djeluju na tržištu. Tako da, to je vrlo visoka stopa, odnosno vrlo visok postotak koji zapravo jako nagriza naše javne financije.” pojašnjava Odrčić

Izlaz vidi u povećanju produktivnosti i konkurentnosti, prvenstveno, kada pričamo o javnom sektoru. Veća implementacija digitalnih alata, AI-a može povećati efikasnost sektora, može povećati uštede, može povećati kvalitetu javnih usluga. “Bruto profitabilnost poduzeća po zaposlenosti trenutačno je na pola europskog prosjeka. Teško je u takvim uvjetima očekivati povećanje investicija.”

Govoreći o izmjenama Zakona o radu I implementaciji Europske direktive o transparentnosti plaća, Odrčić ističe kako treba paziti da se ne dupliciraju postojeći sustavi koji postoje. “Što to znači? Imate već mnoge kompanije koje imaju kolektivne ugovore, imaju uređene načine napredovanja, načine određivanja plaća. Ne bi trebalo biti problema ako ne dođe do povećanog administrativnog opterećenja ili nekog drugog troškovnog opterećenja. Glavni rizik je da sama ta provedba, odnosno implementacija te Europske direktive o transparentnosti plaća bude prekomplicirana i administrativno zahtjevna u odnosu na korist. Poduzeća bi trebala prilagoditi sve interne sustave, klasificirati radna mjesta, procese izvještavanja usuglasiti, odnosno prilagoditi. Stoga ne čudi da se na razini Europe traži dodatni rok za tu implementaciju. Što želim reći? To nije otpor transparentnosti, već provedba mora biti bez dodatnog administrativnog opterećenja, i mora biti operativno provediva.”

AI ne uzima poslove, ali mijenja tržište rada u Hrvatskoj

Na pitanje oduzima li umjetna inteligencija već sada neka radna mjesta, Odrčić odgovara kako masovnih gubitaka radnih mjesta zbog uvođenja ili implementacije umjetne inteligencije nismo vidjeli. “Možemo povući paralelu možda s američkim tržištem. Još uvijek nismo vidjeli nekakvu kredibilnu studiju gdje implementacija umjetne inteligencije dovodi do masovnog gubitka radnih mjesta. U Hrvatskoj to nije slučaj. Umjetna inteligencija je ovdje da mijenja način rada.”

U Hrvatskoj se i dalje bilježi kroničan nedostatak radnika, neovisno o tehnologiji. Ni strani radnici, smatra Odrčić, nisu zamjena za naše hrvatske radnike.

“Oni su dopuna našem tržištu rada. Oni su nam itekako potrebni. Oni održavaju jedan ekonomski nivo na razini.”

Odrčić također ističe da se u Hrvatskoj bilježi i veća aktivacija domaće radne snage.

“Mnogi su faktori razlog zašto se domaća radna snaga, odnosno domaća radna snaga više aktivirala. Primjerice, Hrvatska je, to je manje poznat podatak, u proteklih nekoliko godina imala znatan iskorak u stopi zapošljavanja žena iznad 50 godina, što je, recimo, dobra stvar. S druge pak strane, stopa zaposlenosti naših mladih je i dalje daleko ispod prosjeka Europske unije i tu bi trebalo napraviti puno jače korake kako bi dosegli taj prosjek.”