Stojić o ubrzanju inflacije na pet posto: Ta brojka ne predstavlja toliku dramu

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) predstavila je danas HUP Horizonte – prezentaciju makroekonomskih izgleda za 2026./27. Novi HUP Horizonti analiziraju makroekonomske izglede hrvatskog gospodarstva i globalne izazove uzrokovane sukobom na Bliskom istoku. Na predstavljanju je sudjelovao i glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić koji je potom o izgledima gospodarstva i inflaciji u N1 studiju uživo razgovarao s našom Tinom Kosor Giljević.

Oglas

Nakon 4,4 % u prošloj godini, u 2026. se očekuje ubrzanje inflacije na 5,0 % zbog poskupljenja energenata, daljnjeg približavanja cijena usluga prosjecima EU-a te nove faze rasta troškova ključnih inputa u proizvodnji hrane.

"Vjerujem da ćemo se složiti da se ne radi o velikom povećanju prosječne stope inflacije i ako usporedimo s 2022. kad je prosjek bio daleko veći, po mom sudu nema potrebe za napuhavanjem te brojke jer ona ne predstavlja toliku dramu", rekao je Stojić i nastavio:

HUP - Kvartalni izgledi

"Ja sam danas nastajao jednim slikovitim prikazom pokazati da je niz cijena energenata i prehrambenih sirovina znatno i u nekim situacijama višestruko ispod razina koje smo znali vidjeti 2022. u jeku tadašnje energetske krize. Mi danas ne svjedočimo toj vrsti šoka", kaže Stojić.

"Hrvatska ima primanja koja su lani ostvarila najbrži rast"

Naglašava i da dugoročna mjerenja pokazuju je da glavne svjetske ekonomije smanjuju svoju energetsku ovisnost o stvaranju dodatne jedinice BDP-a.

"Europska unija po tom pitanju stoji čak i bolje od Sjedinjenih Američkih Država.

Cijene električne energije i plina su za naša kućanstva među najnižima u Europskoj uniji", kaže Stojić i dodaje da se ne slaže da su primanja hrvatskih građana među najnižima u EU-u.

"Da bi došlo do rasta produktivnosti potrebno je ulagati"

"Prema zadnjim podacima, na uzorku od 80-ak posto članica EU-a, Hrvatska ima primanja koja su lani ostvarila, drugu godinu za redom, najbrži rast.

Mi smo negdje na oko 75 posto prosjeka Njemačke i vrlo smo blizu prosjeka Europske unije prema kriteriju realne medijalne plaće", kaže Stojić i dodaje da plaće niti blizu toliko ne zaostaju koliko zaostaje naša produktivnost mjerena bruto dodanom vrijednosti po zaposlenom.

"Da bi došlo do rasta produktivnosti potrebno je ulagati, a da biste ulagali, uvjeti ulaganja trebaju biti poticajni", govori Stojić.

O plivajućem PDV-u

Za kraj je komentirao uvođenje plivajućeg PDV-a.

"To je jedna krizna mjera. Ona može biti korištena kratkoročno, kao nekakva požarna mjera, ali proračun niti jedne države ne može to izdržati zauvijek", zaključio je.