Kako prevenirati femicid: U 80 posto slučajeva počinitelji su bivši ili sadašnji partneri

Na znanstveno-stručnom skupu kriminalista u Matici hrvatskoj predstavljena je knjiga Atine Perković "Glas tišine", u kojoj su okupljene ispovijesti žrtava obiteljskog nasilja u BiH. Knjiga se bavi femicidom, institucionalnim odgovorom na nasilje i ulogom policije kao prve adrese od koje se očekuje zaštita.

"Oni se nalaze u složenoj i nezavidnoj poziciji. Osim razgovora sa žrtvom, moraju procijeniti rizik, suočiti se s nasilnikom i donositi odluke koje mogu imati dalekosežne posljedice", rekla je Perković, dodajući da je policija samo karika u "zaštitnom lancu".

Femicid je definirala kao ranu cijelog društva, naglasivši da nasilje nad ženama nikada nije privatna stvar. "Kada žrtva progovori, sustav ne smije odgovoriti sumnjom, administrativnom hladnoćom ili sporom procedurom", istaknula je.

Recenzent Armin Kržalić rekao je da se u "Glasu tišine" femicid ne promatra kao izolirani čin koji se analizira retroaktivno, nego kao završna faza procesa koji je često bio signaliziran i dokumentiran prije intervencije.

Policijski rad mora biti proaktivan, a ne reaktivan

"Femicid je često posljedica kumulativnog sistemskog propusta, a ne iznenadni događaj", rekao je Kržalić. Ključan izazov, dodao je, nije uvijek nedostatak normativnog okvira, nego način njegove primjene.

Razmjena informacija između policije, pravosuđa i socijalnih službi nerijetko je fragmentirana. Kontinuitet nasilja se gubi, a prethodni incidenti tretiraju se izolirano, rekao je. Zato policijski rad, smatra, mora prijeći s reaktivnog na proaktivni pristup, u kojem se prijave promatraju kao dio mogućeg obrasca nasilja.

Takav pristup mora uključivati rano upozorenje, analizu obrazaca ponašanja i sustavno praćenje visokorizičnih slučajeva. Kržalić je istaknuo tri ključna elementa: standardiziranu obavještajno-operativnu procjenu rizika, jasne protokole razmjene podataka i specijalizirane policijske timove.

U 80 posto femicida počinitelj je bivši ili sadašnji partner žrtve

Voditelj Uprave Operativno-komunikacijskog centra PU zagrebačke Stipo Mandić naglasio je da je ključno prepoznati faktore koji upućuju na prelazak prekršaja u kazneno djelo, uz kvalitetnu procjenu rizika na terenu i brzu razmjenu informacija među institucijama.

"Ukoliko cijeli sustav ne djeluje sinergijski i nije u stalnoj koordinaciji, uvijek će dolaziti do propusta", rekao je Mandić, istaknuvši da je svaki spis o obiteljskom nasilju potencijalni spis o femicidu.

Poručio je i da femicid nije crna kronika ni "zločin iz strasti", nego kriminalistički problem s jasnim obrascem. Prema podacima koje je iznio, u 80 posto slučajeva počinitelj je bivši ili sadašnji partner žrtve, najčešće u obiteljskom domu i uz ilegalno oružje.

"Ponovno se uzdiže logika sile, dominacije i moći"

Hadžib Salkić, vještak za mobilne tehnologije u BiH, istaknuo je da je oko 80 posto slučajeva obiteljskog nasilja moguće dokazati sadržajem mobitela. "Svaki klik, link i komunikacija su trag", rekao je, upozorivši na nedovoljnu educiranost dijela pravosuđa za digitalne dokaze.

Kriminalist Darko Majstorović upozorio je na širi kontekst nasilja u svijetu. "Ako pogledamo današnji svijet, vidimo kako se odbacuju vrijednosti Opće deklaracije UN-a, a ponovno se uzdiže logika sile, dominacije i moći", rekao je, dodajući da se nasilje "uči, prenosi i opravdava".