Klimatske promjene preoblikuju ljetovanja, i Hrvatska ima adut u novom svjetskom trendu

Umjesto plaže i ljetnih vrućina – ljetovanje za Anju i Tenu ove godine bit će na ugodnih 19 stupnjeva i u toplim vjetrovkama! Ove dvije tinejdžerice, umjesto tradicionalnog prženja na Jadranu, svoje su roditelje nagovorile na potpuni zaokret – obiteljski odmor na hladnijem sjeveru Europe. Na svom proputovanju - javile su nam se iz švedskog Göteborga.

"Ove godine odlučile smo kupaće zamijeniti kabanicama i gojzericama i glavni razlog za to je bio što imamo prijatelje u Bergenu, u Norveškoj pa smo usput odlučili posjetiti Berlin, Kopenhagen, Goteborg i Oslo", rekla je Tena Starčević, putnica iz Hrvatske.

"Glavni razlog zašto smo se odlučile otići na ovakvo putovanje je jer smo htjele iskusiti malo drugačije ljetovanje za promjenu od godišnjeg odmora na Jadranu", dodala je Anja Starčević.

Tradicionalna slika savršenog ljeta polako se topi. Takozvani Coolcation spoj je upravo svega suprotnoga - ljetovanja u hladnijim krajevima.

Ovaj trend primjećuju i u putničkim agencijama. Destinacije koje su nekad bile rezervirane za proljeće, sada su apsolutni ljetni hit.

"Najviše imamo upita za Norvešku, Finsku, Švedsku... imamo naš program Baltik koji uključuje Litvu, Latviju, Estoniju i naprimjer taj polazak za Baltik kroz 7. i 8. mjesec nam je u potpunosti rasprodan. I Island nam je ove godine jako tražen. - A cijene? Pa evo Baltik je naprimjer 8 dana putovanja oko 1150 eURA po osobi. Island je malo skuplji, on je 1590 eura po osobi", naglašava Jana Pejak, menadžerica za prodaju u putničkoj agenciji.

Poznati domaći pustolov i travel bloger, Kristijan Iličić, ostvario je povijesni pothvat proputovavši svih 197 međunarodno priznatih država svijeta.

Ovim postignućem postao je prvi Hrvat u povijesti koji je obišao svih 7 kontinenata. Kao jedno od najdražih putovanja ističe Antarktiku, no ipak Hrvatima za odmor od vrućina preporuča...

"Island je po meni doslovno kao jedan veliki nacionalni park. Na relativno malom prostoru imate vulkane, legenjake, gejzire, stotine vodopada, crne pješčane plaže i krajolike koji izgledaju kao da ste na nekom drugom planetu. To je destinacija na kojoj svaki dan doživite nešto novo i vjerujem da će upravo ovakva putovanja bit budućnost za mnoge koji žele pobjeći od ekstremnih ljetnih temperatura", rekao je Iličić.

A spas od gradskih vrućina - domaći i turisti potražili su na zagrebačkom Zrinjevcu. Ondje se živa u hladu zagrijala na 37 stupnjeva celzijevih.

Max iz Nizozemske naglašava da Coolcation zvuči zabavno, pogotovo ako je prevruće, kao sad u Zagrebu. Cedric iz Francuske smatra da su aktualne vrućine posljedica globalnog zatopljenja. Prije dvije godine, kaže, bio je u Finskoj. Ali, poručuje, nije tako lijepo kao u Hrvatskoj.

"Uvijek je bilo trend na more, na more, na more gdje više peče i više je vruće. Radije u planine - lakše se diše i podnosi se lakše", kazala je Maria iz Australije i dodala da odlazak u planine ljudi samo moraju prihvatiti.

Da ovo nije samo prolazni hir s društvenih mreža, potvrđuje i znanost. Klimatske promjene počele su iz temelja mijenjati turističku kartu Europe.

"Pa turizam će se prilagođavati, već se prilagođava. Naravno, naše destinacije već jako promišljaju to. To naravno pokazuju i naša istraživanja tako da su gosti sve aktivniji, sve više pridaju važnost na ekologiju, na kvalitetnu hranu, na očuvanost destinacije, na sve te prirodne ljepote koje imamo, koji su zaista magnet za goste koji nam dolaze", naglasila je Snježana Boranić Živoder, pomoćnica ravnatelja u Institutu za turizam.

Stoga, za savršen klimatski spas ne morate nužno kupiti skupu avionsku kartu za Skandinaviju ili Island. Hrvatska ima svoj vlastiti adut koji u danima toplinskih valova proživljava pravu renesansu – Gorski kotar.

Gostima se ondje nudi cjelogodišnji turizam - od skijanja i sanjkališta za djecu zimi, a ljeti turisti traže...

"Da se pješači, da se planinari, da se vozi biciklom, da se u ljetnim mjesecima pliva u jezerima ili da se pliva u rijekama. Koliko god Gorski kotar prvo asocirao na zimu i na visok snijeg, turističke brojke govore kako se 60 posto turističkog prometa već godinama unatrag ostvaruje u 3 ljetna mjeseca - u lipnju, srpnju i u kolovozu", pojašnjava Petar Hrg, direktor Turističke zajednice Gorskog kotara.

Zimske jakne umjesto kupaćih kostima, planinske staze umjesto plićaka. Klimatske promjene dramatično mijenjaju naš planet, ali i samu definiciju idealnog godišnjeg odmora.

Spas i osvježenje definitivno se sve više traže – na sasvim drugim geografskim širinama.