Nova pravila
Više nećete moći kupiti ni TV na rate bez provjere kreditne sposobnosti. Ali jedna stvar nije jasna

Ako trgovac prodaje robu na rate, i oni mora procijeniti bonitet kupca, kao banka. Još nema podzakonskog akta koji će detaljnije propisati kako će to činiti, pa su trgovci dobili polugodišnju odgodu primjene zakona, koji im, uz sidrene cijene, nosi dodatnu obvezu i trošak
Novi zakon o potrošačkom kreditiranju, čiji je cilj osigurati odgovorno kreditiranje i spriječiti situacije u kojima potrošači preuzimaju obveze koje ne mogu podmirivati stupio je na snagu.
Odgoda od pola godine
Riječ o prijenosu još jedne EU-direktive, koja međutim kod nas otvara i brojna pitanja, na koja još nema odgovora, pa zakon na snagu stupa djelomično i uz odgode. Općenito je cilj novog zakona i spriječiti prekomjerno zaduživanje građana. Krediti kućanstvima i dalje rastu po dvoznamenkastim stopama, pa dođe li do krize postoji opasnost da ih mnogi neće biti u stanju vratiti, a onda kreću nove ovrhe i blokade, piše Aneli Dragojević Mijatović, novinarka Novog lista.
Novim se zakonom žele zaštititi potrošače, a od banaka se traži da ih dodatno informiraju, ukazuju na cijenu kredita, ne dižu dozvoljene minuse jednostrano i drugo.
No, onaj dio zakona koji se odnosi na procjenu boniteta kupaca kada kupuju na rate, ali ne preko banke, nego kod trgovca još neće stupiti na snagu, odnosno u tom su dijelu trgovci i drugi subjekti koji se mogu javiti u ulozi kreditnog vjerovnika (a nisu banke), dobili odgodu primjene od pola godine do godinu. Naime, novi zakon sva prodajna mjesta koja odobravaju kupovinu na rate, tretira kao kreditore. Utoliko su oni po novom zakonu dužni vršiti kreditnu procjenu kupca.
Odgovora nema
Nitko, međutim, još ne zna točno kako će to činiti, jer HNB, koji u tom dijelu postaje nadležan za sve vjerovnike, a ne samo banke, još nije donio predviđeni podzakonski akt, koji bi trgovcima i operaterima dao točne upute o tome kako vršiti kreditnu procjenu, koje informacije od kupca smiju tražiti i kako će ih i otkuda ovaj dostaviti. Banke preko registra kredita informacije razmjenjuju. Hoće li sada ti podaci slobodno kolati?
Brojna su pitanja otvorena, od privatnosti, bankarske tajne, do toga tko i kako ima pravo baratati podacima građana, pod izlikom nekakve zaštite, a zapravo kršeći pravo na privatnost, samoprocjenu i svačiju samostalnu odluku, na koncu. Uglavnom, novi zakon nije omiljen ni kod trgovaca koji ga doživljavaju i kao novi trošak. Ali, i moguću zapreku prodaji. Oni naime moraju oformiti i posebne odjele, educirati postojeće osoblje ili zaposliti novo, koje će se baviti procjenom boniteta kupca.
Kupnju na rate koja nije vezana uz kartice, odobravaju i drugi trgovci, najčešće bijelom tehnikom i drugom skupljom robom za domaćinstvo, koji sada moraju na neki način uvesti bankarske prakse.
Treba naglasiti da ovu procjenu trgovci neće morati vršiti kod kupnje na kartice: računa se da je procjenu u tom dijelu već napravila banka koja je karticu izdala. No, svaka druga kupovina na rate de facto je kredit, a onaj tko je odobrava je kreditor, pa makar bio i mali kvartovski dućan.
Iz Hrvatske udruge banaka (HUB) poručuju da novi zakon prvenstveno predstavlja prijenos Direktive EU-a o ugovorima o potrošačkim kreditima u hrvatsko zakonodavstvo te modernizaciju postojećeg regulatornog okvira potrošačkog kreditiranja.
'Za trgovce koji samostalno omogućuju kupnju na rate, odnosno sami nastupaju kao vjerovnici, primjena novih obveza vezanih uz procjenu kreditne sposobnosti odgođena je do 1. lipnja 2027. Iz Zakona ne proizlazi opća obveza banaka da tim vjerovnicima dostavljaju podatke o zaduženosti svojih klijenata niti je propisano izdavanje posebne potvrde o ukupnoj zaduženosti koju bi potrošači morali dostavljati trgovcima. Konkretan način provođenja procjene kreditne sposobnosti dodatno će urediti HNB podzakonskim propisom', kažu u HUB-u.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare