Liječnici gube stotine eura zbog prekovremenih: HLS prijeti tužbama

U Ministarstvu zdravstva, međutim, ne vide problem u sadašnjem obračunu jer se, kažu, primjenjuje u skladu sa Zakonom o plaćama, jednako kao i u drugim javnim službama.

Vrijednost sata računa se tako da se osnovna plaća, uvećana za dodatak za radni staž, podijeli s mjesečnim fondom radnih sati. HLS upozorava da upravo tu nastaje problem: mjesečni fond ovisi o broju radnih dana i blagdanima pa se od mjeseca do mjeseca mijenja i vrijednost sata.

To posebno pogađa liječnike s mnogo prekovremenih sati. Srpanj i kolovoz ove godine imaju fond od 184 sata pa prekovremeni sat vrijedi manje nego u nekim drugim mjesecima. HLS tvrdi da zbog toga liječnik s mnogo prekovremenih može primiti 300 do 400 eura manje nego u mjesecu poput veljače.

"Najviše su zakinuti oni koji svojim prekovremenim radom doslovno osiguravaju funkcioniranje zdravstvenog sustava", ističe predsjednica HLS-a Renata Čulinović Čaić.

Sindikat smatra da se time otvara i pitanje primjene Zakona o plaćama, koji propisuje jednaku plaću za jednak rad, jer istom liječniku vrijednost sata nije jednaka tijekom cijele godine.

Mjesečni fond određuje cijenu sata, tjedno radno vrijeme ograničava rad

HLS upozorava da pritom treba razlikovati mjesečni fond sati, koji služi za izračun plaće, od tjednog radnog vremena. Europska pravila radno vrijeme ograničavaju na tjednoj razini i propisuju obvezni odmor. Prema njima, prosječno radno vrijeme, uključujući prekovremeni rad, ne smije biti dulje od 48 sati tjedno.

HLS tvrdi da se u hrvatskom zdravstvu rad liječnika još uvijek promatra kroz mjesečni fond pa liječnici zbog dežurstava pojedinih tjedana rade i 60 ili 70 sati, a idućih manje, zbog čega se velika tjedna odstupanja unutar mjesečnog fonda ne vide. Sindikat smatra da takva praksa otvara pitanje poštovanja europskih pravila o radnom vremenu i odmoru.

Ministarstvo ravnateljima preporučilo manje dežurstava i više pripravnosti

Čulinović Čaić upozorava da je Ministarstvo ravnateljima, radi smanjenja prekovremenih sati i ušteda, preporučilo da smanje broj dežurstava i uvedu pripravnost, iako se liječnike tijekom jedne pripravnosti nerijetko poziva više puta, pa i zbog stanja koja nisu hitna.

Sindikat problematizira i način obračuna pripravnosti, upozoravajući na razliku između Zakona o plaćama, koji propisuje dodatak za sate pripravnosti, i Granskog kolektivnog ugovora, prema kojem se naknada određuje kao postotak osnovne plaće.

Po tumačenju Ministarstva, pripravnost je uređena Kolektivnim ugovorom. Naknada za sat pripravnosti iznosi oko 42 posto vrijednosti redovnog sata radnim danom i 49 posto vikendom i blagdanom. Ako liječnika pozovu na posao tijekom pripravnosti, odrađeni sati plaćaju mu se kao prekovremeni rad.

HLS se poziva i na praksu Suda EU-a prema kojoj se pripravnost izvan radnog mjesta u određenim okolnostima može smatrati radnim vremenom ako učestalost poziva i obveza brzog odaziva radniku znatno ograničavaju slobodno raspolaganje vremenom.

Bez dogovora slijede sud i Europska komisija

Pregovori o novom Granskom kolektivnom ugovoru trenutačno su na ljetnoj stanci, a trebali bi se nastaviti u rujnu.

HLS kaže da gotovo dvije godine traži rješavanje tih pitanja, a od početka pregovora o novom granskom kolektivnom ugovoru u prosincu prošle godine redovito otvara pitanje cijene sata.

Traži da isti sat rada ima jednaku vrijednost tijekom cijele godine, primjenu europskih pravila o radnom vremenu i odmoru te usklađivanje obračuna pripravnosti sa Zakonom o plaćama.

Ne postigne li se dogovor, Sindikat najavljuje sudske postupke i mogućnost obraćanja Europskoj komisiji zbog, kako tvrdi, neusklađenosti hrvatskog sustava s pravom EU-a.

HLS ima i preliminarne izračune mogućeg financijskog tereta novih sudskih postupaka za državu, ali ih zasad ne želi objaviti.

Ministarstvo ističe da je način isplate materijalnih prava jasno propisan te da bi drukčije isplate bile protuzakonite. Navodi i da je za prekovremeni rad liječnika od 2014. do ožujka 2020., na temelju pravomoćnih presuda i nagodbi, dosad isplaćeno 120 milijuna eura.

Kolektivni ugovor za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja više nije na snazi, ali je Vlada produljila primjenu materijalnih i nematerijalnih prava iz njega, uz određene iznimke, do sklapanja novog granskog kolektivnog ugovora.