Najprometniji aerodromi regije: Jedan grad bilježi snažan rast, Zagreb gotovo stoji

Na zračni promet u dosadašnjem dijelu godine utjecali su ratna kriza na Bliskom istoku i visoke cijene energenata, zbog kojih su neke linije ukinute ili smanjene, no dio zračnih luka u regiji bilježi dvoznamenkasti rast.

Među njima se posebno ističu Tirana, Skoplje i Bratislava, dok ih prati i Beograd. Zagreb, s druge strane, uglavnom stagnira, piše Marija Crnjak za Jutarnji list.

Tirana u prvih šest mjeseci ove godine bila najrpometnija zračna luka u regiji

Povod za pregled rezultata bila je objava albanskog premijera Edija Rame na društvenim mrežama. Uz kartu je objavio podatke prema kojima je Međunarodna zračna luka Tirana u prvih šest mjeseci 2026. bila najprometnija zračna luka u regiji, s više od šest milijuna putnika.

Tirana je u tom razdoblju ostvarila 17 posto više putnika nego u istih šest mjeseci prošle godine. Slijedi beogradska zračna luka s 4,2 milijuna putnika, dok je kroz zagrebačku zračnu luku prošlo 2,2 milijuna putnika. Priština je zabilježila 2,1 milijun putnika.

Skoplje je imalo 1,8 milijuna putnika, Split 1,3 milijuna, Dubrovnik 1,2 milijuna, a Podgorica oko 900.000. Sarajevo i Ljubljana ostvarili su po približno 800.000 putnika.

Na snažan rezultat Tirane utječu brojni pripadnici albanske dijaspore i tranzitni putnici, ali dvoznamenkasti rast povezuje se i s nastavkom snažnog turističkog razvoja Albanije. Tirana je zasad jedina ozbiljna zračna luka u zemlji, iako se to trebalo promijeniti ovog ljeta otvaranjem nove zračne luke u Vlori.

Od zračne luke u Vlori puno se očekivalo jer bi trebala privlačiti turiste čije je krajnje odredište albanska obala. No, projekt je umjesto velikog otvaranja prerastao u aferu. Iako je aerodrom većinom izgrađen, redovni komercijalni promet nije počeo zbog spora između partnera u koncesijskoj kompaniji Vlora International Airport (VIA).

Koliko su putnika imali Zagreb i Beograd?

Albanija je zato početkom kolovoza pokrenula postupak prijevremenog raskida koncesijskog ugovora. U javnosti se pritom pojavila bojazan da bi Vlora mogla doživjeti sudbinu zračne luke u Kukësu, koja je otvorena 2021. uz ulaganje od oko 20 milijuna dolara.

Za Kukës se očekivalo oko 300.000 putnika godišnje, no 2024. više nije imao operacije. Kao glavni problemi navodili su se nedostatak avioprijevoznika i poteškoće s prilaznim koridorom. Sada se ponovno izrađuje studija izvedivosti za tu zračnu luku.

U međuvremenu je Tirana u srpnju ostvarila promet od 1,6 milijuna putnika, što je šest posto više nego u istom mjesecu prošle godine. Od početka godine do kraja srpnja kroz tu je zračnu luku prošlo ukupno 7,6 milijuna putnika.

Zagreb je u istom razdoblju imao 2,68 milijuna putnika, od čega 468.000 samo u srpnju, što je neznatno manje nego u srpnju prošle godine. Beograd je u srpnju dosegnuo milijun putnika, šest posto više nego u istom mjesecu lani.

Za beogradsku zračnu luku riječ je o rekordnim brojkama, a rast se bilježi tijekom cijele godine zahvaljujući sve boljoj povezanosti i povećanju broja linija. Tirana i Skoplje, s druge strane, najveći dio rasta ostvaruju zahvaljujući niskotarifnim avioprijevoznicima.

Putnički promet u europskoj mreži zračnih luka

Prema podacima Europskog udruženja zračnih luka ACI Europe, putnički promet u europskoj mreži zračnih luka u prvih šest mjeseci 2026. povećan je 2,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rast je pritom usporio u drugom tromjesečju, kada je iznosio 1,3 posto, nakon 4,3 posto u prvom tromjesečju.

Na tržištu EU+ najbolje rezultate u prvih šest mjeseci imale su zračne luke u Slovačkoj, s rastom putničkog prometa od 101,3 posto, zatim Malta s 15,6 posto i Slovenija s 14,7 posto. Najveći pad zabilježili su Island s 7,1 posto, Cipar s 4,4 posto i Austrija s 2,6 posto.

Među najvećim tržištima EU+ najbrže su rasli Italija, 4,2 posto, i Španjolska, 3,7 posto. Francuska je ostvarila rast od 0,6 posto, Ujedinjeno Kraljevstvo 0,4 posto, dok je Njemačka pala 1,2 posto.

Hrvatske zračne luke u lipnju 2026. ukupno imale 1,9 milijuna putnika

Prema posljednjim službenim podacima Državnog zavoda za statistiku, hrvatske su zračne luke u lipnju 2026. ukupno imale 1,9 milijuna putnika, odnosno 0,6 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.

Najviše putnika imao je Split, njih 559.000, ali uz pad od tri posto. Dubrovnik je zabilježio 462.000 putnika, tri posto više nego lani, dok je kroz Zagreb prošlo 436.000 putnika, jednako kao u lipnju prošle godine.

Rast Slovačke i Skopja povezuje se s Wizz Airom

Velik rast Slovačke uvelike se može pripisati prometu zračne luke u Bratislavi, koja je u lipnju prvi put u povijesti u jednom mjesecu premašila pola milijuna putnika. Tome je ponajviše pridonijelo širenje poslovanja niskotarifnih kompanija, nakon smanjenja aerodromskih i drugih troškova koje je omogućila slovačka vlada.

Wizz Air ondje je otvorio svoju bazu, stigli su novi zrakoplovi, uvedene su brojne nove linije, a povećana je i učestalost letova.

I rast Skoplja od gotovo 28 posto povezuje se s Wizz Airom. Skopska zračna luka praktički je postala veliko središte te kompanije, koja je u srpnju ondje bazirala sedmi zrakoplov. Time je dodano oko 230.000 sjedala godišnje, a očekuje se više od 120.000 dodatnih putnika.

Ljubljanska zračna luka u prvih je šest mjeseci ostvarila gotovo 15 posto veći promet. To pokazuje da se njezina mreža linija postupno oporavlja nakon pada izazvanog propadanjem nacionalnog prijevoznika Adrije.

United Airlines nedavno je Ljubljanu uvrstio među nova odredišta za iduću godinu, a čelnici američke kompanije istaknuli su, među ostalim, mogućnost da ta linija putnicima olakša pristup Alpama.