Njemačka zbog klime razmišlja o promjeni Ustava, Grisogono o Hrvatskoj: “Mi smo traljavi”

Raspravu je potaknula tamošnja Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), partner Kršćansko-demokratske unije (CDU) u vladi kancelara Friedricha Merza, predloživši ustavne promjene koje bi omogućile kvalitetnije mjere za ublažavanje posljedica klimatskih promjena.

Ministarstava koje drži SPD, među ostalim Savezno ministarstvo za okoliš, klimatsku akciju, zaštitu prirode i sigurnost nuklearnih postrojenja, prošloga tjedna predstavila su akcijski plan za bolju zaštitu od rizika toplinskih valova. Predlažu da u njemački ustav bude unesena točka o "zajedničkoj misiji prilagodbe klimatskim promjenama i misiji očuvanja prirode". Usto predlažu i izmjene zakona koje bi se odnosile na urbanističko planiranje i zaštitu radnika od ekstremnih temperatura.

Lani donesen Zakon, imamo i Strategiju

Iako je rasprava oko unošenja klimatskih promjena u ustav zapela zbog skepse CDU-a spram mogućih financijskih posljedica i raspodjela ovlasti, problem je osviješten i o njemu se govori.

U Hrvatskoj je po tom pitanju prošle godine donesen Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja. U njemu se kao dugoročni cilj ističe postizanje klimatske neutralnosti do 2050. godine. Klimatska neutralnost podrazumijeva stanje u kojem je količina stakleničkih plinova ispuštenih u atmosferu jednaka količini koja se iz nje uklanja.

U tom Zakonu se kao temeljni domaći akti o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja navode Strategija niskougljičnog razvoja, Strategija prilagodbe klimatskim promjenama, Akcijski plan za provedbu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama, Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan te Program ublažavanja klimatskih promjena, prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite ozonskog sloja.

Zaštititi radnike od ekstremnih vrućina

Akti postoje no jesu li sami po sebi dovoljni i što bi konkretnije trebalo poduzeti za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, pitali smo atmosferskog fizičara Branka Grisogona.

"Svakako se treba pripremati za nastavak klimatskih promjena i gurati u zakone odredbe koje se tiču toga. U prvom redu treba zaštiti radnike koji su na svojim poslovima izloženi ekstremnim vrućinama", kaže.

Korak u tom smjeru učinjen je sredinom srpnja kada su u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike predstavljene izmjene i dopune Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada te Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima. Njima se propisuju minimalne preventivne mjere koje su poslodavci dužni osigurati radnicima, a cjelovitiji okvir zaštite trebale bi donijeti izmjene Zakona o zaštiti na radu najavljene za iduću godinu.

No nisu u pitanju samo radnici izloženi visokim temperaturama na gradilištima i sličnim mjestima. Grisogono ističe kako se u svijetu, prema nekim izvorima, sedam do deset posto izostanaka s posla ljeti pripisuje umoru i neispavanosti zbog visokih noćnih temperatura.

"Period od svibnja do veljače bit će najtopliji do sada"

Ovoljetni događaji izazvani toplinskim valovima i visokim temperaturama poput učestalih meteotsunamija u priobalju, velikih šumskih požara od kojih je prošlotjedni požar u Omišu bio jedan od najvećih dosad u Hrvatskoj, rekordno niskih vodostaja Drave i Dunava te zamalo privremenog gašenje reaktora Nuklearne elektrane Krško zbog pregrijavanja rijeke Save signali su upozorenja za ubuduće.

Grisgono smatra kako se na te signale ne reagira dovoljno brzo.

"Klimatske promjene utječu na sve segmente ljudske djelatnosti, od zdravstvene skrbi do graditeljstva. A u nekim segmentima na koje izuzetno jako utječu, poput zbrinjavanja otpada ili navodnjavanja, jako smo traljavi i ne činimo gotovo ništa. Umjesto da se prilagodbom klimatskim promjenama bavimo sustavno, mi se uglavnom bavimo saniranjem posljedica. A to je skuplje. Znate kako se kaže: siromah plaća dva puta."

Grisogono također kaže kako praktički nema mjesta na koje ne utječu recentne klimatske promjene.

"Ova godina bit će jedna od dvije najtoplije otkad imamo standardna mjerenja temperatura, a pogotovo razdoblje od svibnja ove godine do veljače sljedeće godine. Th desetak mjeseci bit će globalno najtoplije razdoblje do sada."

"Prvi put se cijelo ljeto nisam micao iz Zagreba"

To je, kaže, posebno upozorenje za turizam o kojemu Hrvatska jako ovisi.

U dokumentu Ministarstva turizma i sporta pod nazivom "Priprema za prilagodbu klimatskim promjenama u skladu s Tehničkim smjernicama za pripremu infrastrukture za klimatske promjene u razdoblju 2021.– 2027. godine" stoji kako će se ekstremni događaji razine mora, koji su u nedavnoj povijesti bilježeni jednom u stoljeću, do 2050. godine na mnogim lokacijama događati se jednom godišnje. Tamo se navodi i podatak kako se područje Mediterana zagrijava 20 posto brže od ostatka svijeta uz očekivani porast prosječne temperature do 2040. godine za 2,2 stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

"U turizmu će promjene biti neizbježne jer sve više ljudi ne želi ići na odmor u dosad najpopularnijim ljetnim mjesecima, srpnju i kolovozu. Kraj proljeća i sam početak ljeta te kraj ljeta i početak jeseni bit će novi udarni turistički periodi. Iz osobnog iskustva mogu reći kako je ovo prvi put da se cijelo ljeto nisam micao iz Zagreba", kaže.

"Neke stvari treba zakonski mijenjati"

Pojedinci se, kaže, puno brže prilagođavaju klimatskim promjenama, nego sustavi.

"Država je po tom pitanju kronično spora čak i kad donese određene zakone. Očito će se neke stvari još morati zakonski mijenjati", dodao je.

U razgovoru potkraj lipnja Grisogono nam je rekao kako bi u Hrvatskoj trebali biti fokusirani na "popravak" u tri područja na koja klimatske promjene i globalno zagrijavanje najviše utječu: zbrinjavanje otpada, proizvodnju energije i proizvodnju hrane.

U prva dva nastaju najveće količine stakleničkih plinova, dok proizvodnja hrane s njenim prijevozom i skladištenje iziskuje ogromnu potrošnju energije koja utječe i na globalno zagrijavanje.