Možemo li još spasiti klimu ili samo sjesti pod 'klimu' i čekati? "Nije kasno ako se fokusiramo na tri stvari"

"Bit će novih rekorda. U sve toplijoj klimi nastaje sve više ekstrema. Europa će sigurno 'probijati' preko 40 stupnjeva u valovima od nekoliko dana", kazao nam je tada.

Sada, mjesec dana kasnije, kada se obistinjuje ono što je rekao - dio Europe (Francuska, Španjolska...) doslovno se prži na temperaturama koje "probijaju" 40 stupnjeva Celzijevih, a do kraja tjedna i u Hrvatskoj se očekuju slične temperature - Grisogona nismo pitali za kratkoročna i srednjoročna predviđanja, nego smo mu postavili naizgled jednostavno pitanje: Može li se još išta učiniti da se klima popravi?

"Može. Može se učiniti, ali to je dugotrajan proces", odgovorio nam je.

Otpad, proizvodnja energije i hrane

Štoviše, konkretno je naveo tri područja na kojima je popravak moguć ako se žurno i mudro djeluje.

"Briga o otpadu, proizvodnja energije i proizvodnja hrane. Na te tri stvari treba imati fokus da bi mogli nešto popraviti."

Ta tri područja koja ističe Grisogono ponajviše utječu na klimatske promjene i globalno zagrijavanje.

U procesu odlaganja otpada nastaju velike količine stakleničkih plinova, ponajviše ugljičnog dioksida i višestruko snažnijeg i opasnijeg - metana. O štetnim izgaranjima fosilnih goriva u industriji i prometu sve je manje-više već poznato. Skoro dvije trećine stakleničkih plinova nastaje pri proizvodnji energije. Proizvodnja hrane, naročito kada je intenzivna i kada se u njoj koriste velike količine umjetnih gnojiva i pesticida, a zatim prijevoz i skladištenje hrane iziskuju ogromnu potrošnju energije koja posljedično utječe na globalno zagrijavanje.

"Situacija je loša, ali nije beznadna"

Država mala poput Hrvatske ne može učiniti puno u kontinentalnim ili globalnim razmjerima, to je stvar zajedničkog djelovanja. No svaka država pa i mala poput Hrvatske može dati svoj doprinos.

"Problem je univerzalan, sveopći, ali svi pojedinačno možemo djelovati. Proizvodnja hrane ima sramotno loš tretman u Hrvatskoj. I promet se jako loše tretira u Hrvatskoj. Stvaramo više otpada nego što treba, ne znamo reciklirati. Hrvatska u tome nije baš najbolja. Imamo dobre primjere, neke dobre tvrtke, ali Vlada i resorna ministarstva nisu na tom nivou, nemaju viziju kako se ponašati prema okolišu. U poljoprivredi fokus treba biti na domaćoj proizvodnji, OPG-ovima i minimalnom prskanju pesticidima", kaže Grisogono.

I komunalne vlasti, dodaje, mogu nekim sitnim pomacima pridonijeti poboljšanju stanja. Primjerice, s više ozelenjivanja i manje asfaltiranja urbanih površina.

"Situacija je loša - lagao bih kada bih rekao da nije, ali nije beznadna. Još uvijek postoji šansa", kaže.