Ni za ni protiv: Dok traje strašni toplinski val, EU odbija zauzeti stav oko klima uređaja

Prema podacima, klima-uređaji ugrađeni su u oko 20 posto europskih kućanstava, dok ih u Sjedinjenim Američkim Državama, Japanu i Južnoj Koreji ima više od 90 posto.

Sve izraženiji nedostatak rashladnih sustava postao je politički osjetljivo pitanje nakon razornog toplinskog vala koji je odnio najmanje 1.300 života u Europi, zbog čega su mnogi građani tražili improvizirana rješenja kako bi lakše podnijeli ekstremne vrućine, piše Euronews.

„Znamo da većina stambenih zgrada i stanova u Europskoj uniji nema klimatizaciju. To tradicionalno nije bilo ugrađivano, posebno zato što je velik dio našeg stambenog fonda star“, izjavila je glasnogovornica Europske komisije za klimatska pitanja Anna-Kaisa Itkonen.

Dodala je kako Komisija nema stav „za ili protiv“ klima-uređaja, već se ovom temom bavi kroz politiku obnove zgrada, energetsku učinkovitost i stambenu strategiju.

Komisija neće građanima govoriti što moraju raditi

Na pitanje treba li Komisija zauzeti jasniji stav s obzirom na rastući politički značaj ove teme, Itkonen je odgovorila da je prioritet Europske komisije osigurati učinkovitu tranziciju prema klimatskoj neutralnosti.

Ipak, nije isključila mogućnost da se pristup promijeni ako se političke okolnosti promijene.

„Moramo razmotriti i pitanje koliko Komisija uopće treba građanima govoriti što smiju ili ne smiju raditi“, rekla je.

„Prošlotjedni toplinski val vjerojatno je bio tek uvod u ostatak ljeta, pa nije isključeno da će ovo postati tema političkih rasprava. Ako države članice pokažu interes, Komisija će poduzeti odgovarajuće korake.“

Naglasila je kako Komisija neće „mikroupravljati“ odlukama građana o tome hoće li u svojim domovima koristiti klima-uređaje.

Klimatizacija i dalje dijeli mišljenja

Korištenje klima-uređaja već je godinama predmet rasprava u Europi.

Protivnici upozoravaju da klimatizacija povećava potrošnju električne energije, dodatno opterećuje elektroenergetske mreže, ispušta toplinu u okoliš te ne rješava temeljne uzroke klimatskih promjena.

S druge strane, zagovornici smatraju da su klima-uređaji postali nužni kako bi se osigurali podnošljivi životni uvjeti i očuvala produktivnost tijekom sve češćih i intenzivnijih toplinskih valova.

U Francuskoj je krajnje desna stranka Nacionalno okupljanje (RN), koja prema anketama vodi uoči predsjedničkih izbora iduće godine, predložila subvencioniranu masovnu ugradnju klima-uređaja. Čak je i čelnica Zelenih Marine Tondelier priznala da klimatizacija „postaje nužnost“.

Fokus na čistu energiju, a ne na same uređaje

Svjesna osjetljivosti teme, Europska komisija naglašava da se rasprava ne bi trebala voditi oko samih klima-uređaja, već oko izvora energije koji ih pokreće.

Tijekom 2025. godine oko 47 posto ukupne električne energije u Europskoj uniji proizvedeno je iz obnovljivih izvora energije.

Komisija idućeg mjeseca planira predstaviti Akcijski plan za elektrifikaciju, koji će sadržavati nove mjere za elektrifikaciju sustava grijanja i hlađenja u državama članicama.

„Odluke o tome treba li nešto provesti ili ne provesti prvenstveno su u nadležnosti država članica“, istaknula je Itkonen.

Novi pristup klimatskoj politici EU-a

Rasprava o klimatizaciji odvija se u trenutku kada Europska unija preispituje provedbu Zelenog plana (Green Deal), opsežnog paketa zakona čiji je cilj postići klimatsku neutralnost do 2050. godine.

Iako cilj ostaje nepromijenjen, mnoge mjere koje podupiru tu tranziciju posljednjih su mjeseci pojednostavljene pod pritiskom država članica i industrije.

Europska komisija u svojim službenim komunikacijama sve rjeđe koristi izraz „Green Deal“, a umjesto njega naglasak stavlja na pojmove „neto nulte emisije“ (net zero) i „dekarbonizacija“.