Čorak: Hrvatska treba imati nuklearnu elektranu na vlastitom teritoriju. Postoje dvije potencijalne lokacije

"Informacija koju je nova vlada Republike Slovenija najavila naznačuje da je NE Krško 2 strateški projekt Slovenije. Taj projekt ni u kojem slučaju ne može biti supstitut strateškom projektu RH, a to znači izgradnja nuklearne elektrane na vlastitom teritoriju", započeo je Duško Čorak, naglasivši da bi izgradnja nuklearne elektrane na hrvatskom teritoriju trebala biti prioritet energetske politike vlasti.

Dodaje da to ne isključuje suradnju sa susjedima.

"NE Krško 2 može biti predmet razgovora između susjeda, da se vidi na koji način se može naći određeni zajednički elementi koji govore o primarno komercijalnim uvjetima korištenja takvog objekta. Ali strateški projekt Hrvatske mora biti izgradnja NE na vlastitom teritoriju, ona osigurava Hrvatskoj samodostatnost, nacionalnu sigurnost, povoljne uvjete za energetsku stabilnost i razumne uvjete za hrvatsko gospodarstvo."

Kaže kako je Hrvatska odlučila preuzeti na sebe zbrinjavanje djela radioaktivnog otpada iz slovenske elektrane.

"Mislim da je RH već započela sa svim aktivnostima oko izgradnje skladišta radioaktivnog otpada. To je u procesu, samo je pitanje vremena kada će taj objekt biti gotov. Hrvatska je donijela čvrstu odluku da će zbrinjavanje dijela radioaktivnog otpada iz NE Krško biti deponiran na području RH."

Energetika - ključ za funkcioniranje države

Čorak dodaje kako je pitanje energetike ključno za suverenost i autonomiju jedne nacije-države.

"Energetika je ključni, najvažniji segment energetskog gospodarstva i pretpostavka za kompletno funkcioniranje jedne države. Bez sigurne energetske opskrbe, država praktički nema samostalnost. Hrvatska je, što se tiče energetske samodostatnosti, vezano uz plin i naftu poduzela niz koraka i možemo reći da je Hrvatska ne samo samodostatna nego je i ključni segment za susjedne zemlje, kojima osigurava energetsku stabilnost", kaže.

Podsjetio je i na izjave ministra Ante Šušnjara te dodao kako bi Hrvatska do 2040. trebala 30 posto energetskih potencijala crpiti upravo iz nuklearnih izvora.

"Elektroenergetska samodostatnost je u tom smislu kudikamo još i ranjivija. Vi ne možete električnu energiju pohraniti, morate u svakom trenutku osigurati ono što energetski sustav traži. Pozitivno je to što je i Slovenija prepoznala da je nuklearna energija ključni segment za stabilnost energetskog sustava. Hrvatska je u zadnjih nekoliko mjeseci to također prepoznala.

"Izjave ministra Šušnjara potvrda su da bi nuklearna energija do 2040. godine, kako piše u zakonu, trebala osiguravati 30 posto elektroenergetske proizvodnje u Hrvatskoj. Bez nuklearne energije ne možemo osigurati stabilni bazni izvor energije. Obnovljivi izvori energije nisu dostatni niti mogu osigurati stabilnost elektronskog sustava."

Čitava regija okreće se nuklearnoj energiji

Dodaje kako se čitava regija, polako ali sigurno, okreće prema nuklearnoj energiji.

"Svaka zemlja mora voditi računa i brinuti o svojoj energetskoj samodostatnosti. Treba pozdraviti suradnji među susjedima. Mi smo povezani na mrežu Europe. Takva suradnja je dobrodošla. I naš drugi susjed, Srbija, ozbiljno razmišlja o izgradnji nuklearnih kapaciteta. U regiji svi prepoznaju da se bez nuklearne energije ne može osigurati stabilnost energetskog sustava. Suradnja među susjedima, apsolutno da, ali to ne isključuje da Hrvatska treba imati vlastitu NE na vlastitom teritoriju, jer to je pretpostavka energetske sigurnosti i stabilnosti."

Osvrnuo se ukratko i na povijest nuklearne suradnje između Hrvatske i Slovenije, te na nikada realizirani projekt izgradnje nuklearne elektrane na hrvatskom teritoriju.

"Naš izvorni dogovor s Republikom Slovenijom bio je oko izgradnje dviju nuklearnih elektrana, jedne na području Slovenije, druge na području Hrvatske, 50 posto bi Hrvatska sudjelovala u izgradnji NE Krško, 50 posto bi Slovenija sudjelovala u izgradnji NE u Hrvatskoj. Mi smo realizirali našu obvezu po pitanju izgradnje NE Krško, sudjelovali smo s 50 posto učešća."

"Sve pripremne aktivnosti za izgradnju drugog bloka u Hrvatskoj bile su u tijeku, ja sam vodio taj projekt. Mi smo sredinom 80. bili spremni, napravili smo kompletne pripreme. I u tome su Slovenci sudjelovali 50 posto. Tada se dogodila nesreća u Černobilu. To je bio upaljač, ali politički odnosi u Jugoslaviji uvjetovali su de facto da Skupština SFRJ-a donese moratorij i zaustavi nuklearni program", kaže.

Dodaje kako se opčinjenost obnovljivim izvorima energije pokazala nerealnom.

Do 2012. nuklearna opcija bila je dio hrvatske energetske strategije. Nakon toga se to izgubilo. Opčinjenost time da ćemo obnovljivim izvorima energije riješiti elektroenergetsku situaciju pokazala se nerealna. Mi trebamo energiju u svakom trenutku, a ne samo kada to prirodni uvjeti omogućavaju. Dakle, obnovljiva energija: da, ali oni moraju biti optimizirani i dobiti mjesto sa stabilnim izvorima energije", kaže.

Dvije potencijalne lokacije

Spomenuo je i da u Hrvatskoj postoje dvije potencijalne lokacije za izgradnju nuklearnih elektrana.

"Ministar Šušnjar najavio je da će Hrvatska biti otvorena za susjede, da mogu participirati u nuklearnom programu Hrvatske. Mi imamo dvije lokacije, jednu na Dunavu, jednu pored Zagreba. To je ogromni potencijal. Lokacija na Dunavu jedan je od najznačajnijih prirodnih energetskih resursa koje Hrvatska ima. Izgradnjom nuklearnog programa Hrvatska stvara pretpostavku da bude ključni element elektroenergetske stabilnosti jugoistočne Europe. Nadam se da je Hrvatska to prepoznala i da će ići u tom pravcu. To ne isključuje našu suradnju na NE Krško 2, ali je pretpostavka i da će se prijatelji iz Slovenije uključiti u hrvatski nuklearni program."

Što se tiče financija, spominje primjer Južne Koreje i Kine.

"Izgradnja takvih objekata varira u rasponu troškova 1 naprema 3. Nuklearna elektrana u Emiratima, koju je gradila Južna Koreja po američkoj tehnologiji, s nešto manje od 6000 mW izgrađena je za 24 milijarde dolara. Danas su, pored Koreanaca, najuspješniji Kinezi, koji grade takve elektrane za svega pet godina. I to ispod ovih cijena koje sam spomenuo kod korejskih firmi. Kada će zapadne firme biti u stanju osigurati takav opskrbni lanac i konkurirati azijskim firmama, to je pitanje vremena."

"Hrvatska ima pozitivno iskustvo na izgradnji NE Krško; uspjeli smo, u ono vrijeme, to izgraditi povoljnije nego što je bilo u Americi, a i što se tiče rokova bili smo povoljniji nego što je to bilo negdje drugdje. Hrvatska ima stručni potencijal", kaže Čorak.