Psihologinja upozorava na sve ozbiljnije probleme djece: "Nemamo slobodnog termina do kraja godine"

Festival mentalnog zdravlja organiziraju Grad Zagreb i Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, a održat će se u nedjelju 27. od 10.30 do 18 sati u centru Ribnjak. Posjetitelje očekuju predavanja za roditelje, radionice i različite aktivnosti za djecu i mlade.

"Pripremili smo različita predavanja za roditelje, kao i aktivnosti i radionice za djecu i mlade. Bit će tu kreativnih radionica, fraktala, grafita, terapijskih pasa, a kroz virtualnu stvarnost moći će se doživjeti neke mentalne teškoće. Organizirat ćemo i tehnike relaksacije. Održat će se predavanja za roditelje o različitim temama koje su im važne, poput postavljanja granica, otpornosti i sporta. Neke javne osobe također su nas podržale i sudjeluju u našem festivalu", rekla je Crnković.

"Mentalno zdravlje djece je u krizi, patologija je kod njih izrazito ozbiljna"

Na pitanje zašto je takav događaj potreban, dječja psihologinja osvrnula se na svoje dugogodišnje iskustvo rada s traumatiziranom djecom te stanje u sustavu mentalnog zdravlja.

"Ja sam psihologinja koja više od 20 godina radi u ustanovi za mentalno zdravlje s traumatiziranom djecom i trenutačno nemamo slobodnog termina do kraja godine. Možda je to već dovoljan razlog, ali mislim da i iz medija vidimo koliko je mentalno zdravlje u krizi. U drugim ustanovama pokazalo se da se rapidno povećava broj djece koja traže pomoć i kod kojih je patologija u posljednje vrijeme zaista izrazito ozbiljna", kazala je Crnković.

Govoreći o tome je li se stanje mentalnog zdravlja djece pogoršalo ili se danas o problemima samo više govori, Crnković je rekla da u svom radnom iskustvu primjećuje ozbiljnije teškoće.

"Možda ću se osjećati malo staro, ali samo u ovom svom rasponu rada meni se čini da je patologija kod djece zaista postala ozbiljnija. Kad sam ja počela raditi, puno smo rjeđe imali suicidalnu djecu, djecu koja se samoozljeđuju i djecu koja imaju ozbiljne psihijatrijske teškoće, poput opsesivno-kompulzivnih tendencija, ozbiljnih depresivnih epizoda, anksioznih poremećaja i slično. Danas je toga zaista puno više", govori Crnković.

"Nedostaje dječjih i adolescentnih psihijatara"

Dodala je da nedostaje dječjih i adolescentnih psihijatara, kao i resursa u sustavu, zbog čega postojeći kapaciteti nisu dovoljni unatoč pokušajima njihova povećanja.

"Prevencija je jedan od najvažnijih puteva u ovoj krizi mentalnog zdravlja. Znamo da je mentalno zdravlje izrazito povezano s ranim razvojem te stabilnošću roditelja, obitelji i društva u cjelini. Zato smo, na inicijativu i prema ideji naše ravnateljice, uz podršku Grada Zagreba, odlučili organizirati ovakav događaj kako bismo pridonijeli prevenciji i pokušali utjecati na pozitivne posljedice u budućnosti", rekla je.

"Najveći izazov u roditeljstvu je naći ravnotežu"

Crnković se osvrnula i na ulogu roditelja u razvoju djece, nakon što ju je Krešić upitao što bi savjetovala roditeljima koji možda ne razumiju dovoljno potrebe svoje djece, kao i na pitanje treba li u odgoju biti stroži ili je društvo danas previše popustljivo.

"Možda je najvažnije biti svjestan da je biti roditeljem najveća moguća odgovornost koju možemo imati, puno veća odgovornost od bilo kakvog posla i bilo kakvih milijuna koje ćemo zaraditi nekim poslom. Sve što radimo kao roditelji ostavlja tragove na našoj djeci. Od pogleda, načina govora, razumijevanja ili nerazumijevanja, slušanja – sve nosi veliku odgovornost i gradi te naše male ljude u ono što će oni kasnije biti u odrasloj dobi", istaknula je Crnković.

Kao jedan od najvećih izazova roditeljstva izdvojila je pronalaženje ravnoteže između razumijevanja dječjih potreba i postavljanja granica.

"Najveći izazov u roditeljstvu je naći ravnotežu između razumijevanja dječjih potreba i postavljanja granica u odgoju. To je jako složena tema o kojoj možda možemo početi pričati u nedjelju na našem festivalu", kazala je dječja psihologinja.

"Od djece ne smijemo nikad odustati"

Na pitanje ima li društvo dovoljno kapaciteta za brigu o djeci koja odrastaju u okolnostima društvenih mreža, velikog radnog opterećenja roditelja i sveprisutnih ekrana, Crnković je poručila da se djecu ne smije zanemariti.

"Ja mislim da od djece ne smijemo nikad odustati. Kapacitete, ako ih nemamo, moramo pronaći. Tu ne bi smjelo biti nikakvog kompromisa, nego moramo tražiti mogućnosti kako djeci i roditeljima prvenstveno olakšati", rekla je.

Dodala je da promjene trebaju početi od pojedinca, umjesto da se odgovornost stalno prebacuje na druge.

"Društvo se sastoji od pojedinaca i svatko od nas mora krenuti od sebe. Ne trebamo stalno gledati i govoriti da nešto treba napraviti učitelj, susjed, teta u vrtiću, Vlada, politika ili netko drugi. Kao što kaže pjesma 'Man in the Mirror', prvo se trebamo pogledati u ogledalo i krenuti od sebe, odnosno pitati se što ja mogu napraviti. A onda se to prenosi poput valova na djecu i društvo u cjelini", navela je Crnković.

"Djeca su opterećena stvarima kojima možda ne bi trebala biti"

U razgovoru se osvrnula i na traumatične događaje koji su posljednjih mjeseci i godina oblikovali društvenu raspravu o djeci, nasilju i mentalnom zdravlju. Na pitanje jesu li djeca danas agresivnija nego ranije ili se o nasilju samo više govori, Crnković je upozorila na važnost razumijevanja šireg konteksta.

"Svako vrijeme nosi svoje. U povijesti je pronađena neka sumerska ploča na kojoj piše nešto u stilu: 'Na kakvim mladima nam svijet ostaje.' Sve nosi svoje i sve pridonosi tome. Nažalost, žao mi je što se moraju dogoditi ovakve tragične situacije da bismo počeli više pričati o nečemu na što su stručnjaci možda već dugo upozoravali", rekla je.

Istaknula je kako je važno razumjeti da je mentalno zdravlje sastavni dio zdravlja svakog pojedinca te da se temelji postavljaju od djetinjstva i tijekom ranog razvoja.

Na pitanje jesu li djeca danas anksioznija i povučenija nego ranije, Crnković je bila oprezna s takvom općom procjenom, ali je istaknula da su djeca izložena brojnim pritiscima.

"Teško mi je to sada tako ultimativno reći, ali na neki način djeca su opterećena stvarima kojima možda ne bi trebala biti. To sa sobom nosi moderno vrijeme, brz protok informacija i izloženost svemu na internetu i društvenim mrežama. Velika je količina procjenjivanja i ocjenjivanja, od izgleda i sposobnosti do uspjeha. Zbog toga se možda boje nečega čega se prije nije strahovalo", rekla je.

"Čini nam se da su društvene mreže i internet prešli tolike granice da roditelji više ne mogu sami"

Govoreći o regulaciji izloženosti djece društvenim mrežama, Crnković je naglasila važnost roditeljske uključenosti, ali i potrebu za širim društvenim okvirom.

"Sve je važno što se tiče djece. Međutim, vraćamo se roditeljima, na kojima je zaista najveća odgovornost nadzora i uključenosti u dječji život. Čini nam se da su društvene mreže i internet zaista prešli tolike granice da roditelji više ne mogu sami", kazala je.

Smatra da je potrebno uspostaviti okvire koji bi roditeljima pomogli u praćenju dječjeg korištenja digitalnih sadržaja, ali upozorava da same zabrane nisu dovoljne.

"Mislim da je jako važno na ovoj općoj, društvenoj razini postaviti nekakve okvire koji će i roditeljima biti podrška kako bi mogli lakše sudjelovati u tom dijelu dječjeg života. Kako to učiniti? Nemam čarobno rješenje. Same zabrane pokazale su se nedovoljno uspješnima. O tome moramo još jako razmisliti i pronaći način, ali opet se vraćam na to da ne smijemo odustajati", rekla je Crnković.

Festival uz podršku javnih osoba

Na kraju gostovanja Crnković je govorila o očekivanjima od festivala, čiji je cilj doprijeti do što većeg broja ljudi i osvijestiti važnost mentalnog zdravlja.

"Priželjkujemo da festival bude posjećen, da se čuje za njega i da dopremo do što većeg broja ljudi. Želimo osvijestiti važnost mentalnog zdravlja i da ljudi tamo čuju nešto što će ponijeti kući sa sobom, i djeca i mladi i njihovi roditelji", navela je.

Istaknula je da je organizatorima podrška brojnih sudionika donijela dodatnu motivaciju.

"Moram priznati da je nama u Poliklinici ovaj festival zaista donio pozitivnu energiju jer su svi koje smo pitali za suradnju odmah pristali. Primjerice, tu ste vi i druge medijske kuće koje su nas popratile, Valentina Inković, Damir Urban i Milica Urban, Ida Prester, Marko Kovač, Husar Tomčić, glazbena škola, Martin Kosovec i Tričak Duško. Nadam se da nisam nikoga zaboravila. Svi su oni primjer da u našem društvu nije baš sve tako crno, nego da postoje pozitivni pojedinci koji se trude pridonijeti i učiniti naše društvo boljim mjestom za djecu", zaključila je Crnković.