Upozorenje CIA-e: Ruski dronovi mogli bi napasti tri europske države, meta su mediteranske zemlje

Rusija navodno priprema nove napade dronovima u Europi, no ovoga bi puta na meti mogle biti mediteranske zemlje. Američke obavještajne službe prikupile su informacije o planovima Kremlja za eskalaciju te ih podijelile s nekoliko europskih vlada, piše španjolski El Mundo.

"Koristit će dronove lansirane s mora, skrivene u kontejnerima na brodu. To uopće nije teško izvesti", rekao je izvor blizak litavskom Ministarstvu obrane, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti.

Opravdanje za takvu eskalaciju već je neko vrijeme prisutno u ruskoj retorici. Moskva je više puta tvrdila da isporuke oružja, obavještajnih podataka i vojnih savjetnika Ukrajini zapadne zemlje čine sudionicima rata i legitimnim metama.

Dosad je Rusija djelovala ispod onoga što stručnjaci nazivaju "pragom rata", izbjegavajući poteze koji bi mogli izazvati koordinirani odgovor NATO-a. Istodobno je, međutim, vodila sve intenzivniju kampanju sabotaža protiv ciljeva u zemljama koje podržavaju Ukrajinu, uz pojedinačne incidente koji su, kako se čini, bili usmjereni na ispitivanje granica i reakcije Zapada.

Prva veća eskalacija dogodila se kada je prije godinu dana 19 nenaoružanih dronova skrenulo u poljski zračni prostor. Velika prekretnica bio je nedavni incident s naoružanim dronovima u zračnoj luci Leipzig, koji su njemačke vlasti pripisale ruskim obavještajnim službama.

Dronovi dometa do 600 kilometara

Litavske vlasti sada navodno znaju čak i koju bi vrstu drona Rusija mogla upotrijebiti protiv Španjolske, Francuske ili Italije. Riječ je o Gerberi, dronu dugom približno dva metra, raspona krila 2,5 metara i mase do 18 kilograma. Može postići brzinu od oko 160 kilometara na sat, a deklarirani maksimalni domet iznosi 600 kilometara, ovisno o količini eksploziva koji nosi i drugim čimbenicima, poput vjetra.

Trgovački brod mogao bi prevoziti nekoliko takvih letjelica, a njihovo lansiranje katapultom znatno je jednostavnije nego u slučaju većih dronova Shahed ili Geran.

Ako bi bili lansirani s udaljenosti od 200 ili 300 kilometara od obale, let bi trajao između približno sat i 15 minuta te dva sata, ovisno o stvarnoj brzini. Mala količina eksploziva nije dovoljna za uništavanje velikog postrojenja, ali može izazvati požar, oštetiti izloženu opremu ili privremeno zatvoriti luku ili zračnu luku. Cilj takvog napada mogao bi stoga biti politički i gospodarski, a ne samo materijalni.

Litva, kao i neke druge zemlje, raspolaže tim informacijama nedugo nakon misterioznog putovanja direktora CIA-e Johna Ratcliffea u Moskvu 25. kolovoza. Ratcliffe je stigao američkim vojnim zrakoplovom koji je prethodno sletio u Rigi, na baltičkom krilu NATO-a.

Nije javno poznato je li održao sastanke u Latviji, no diplomatski izvori iz jedne baltičke zemlje potvrdili su da su unaprijed znali za njegovo putovanje te da su naknadno obaviješteni o njegovu sadržaju. The Wall Street Journal i Politico objavili su da je Ratcliffe otišao upozoriti Rusiju da ne poduzima napade ili provokacije protiv NATO-a.

Upozorene Španjolska, Francuska i Italija

Prema izvorima upoznatima s upozorenjem, vlade Španjolske, Francuske i Italije također su obaviještene da Rusija navodno priprema moguću operaciju dronovima protiv jedne od tih zemalja.

To se upozorenje podudara s neuobičajenom reakcijom francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. Nakon što je 16. rujna okupio Vijeće za obranu, dva dana poslije u Elizejskoj palači sastao se s čelnicima svih stranaka i kandidatima za predsjedničke izbore 2027. godine.

Nekoliko konzultiranih obrambenih analitičara potvrdilo je da im je poznato postojanje izvješća CIA-e koje je kružilo europskim prijestolnicama. Navodno vrlo precizno opisuje mogući napad, a francuske su mu vlasti pridale veliku vjerodostojnost.

Zašto Španjolska, Francuska ili Italija?

Sve tri zemlje očekuju predizborne kampanje i izbore 2027. godine te imaju radikalne političke snage koje bi mogle iskoristiti strah stanovništva i zamor od rata u Ukrajini. Osobito u Francuskoj i Italiji postoje političke veze ili stajališta koja su jasno bliska interesima Kremlja, navodi se u tekstu.

Francuski ljevičarski političar Jean-Luc Mélenchon jučer je intenziviranje ruske prijetnje Europi povezao s ukrajinskim "napadima dugog dometa" na ruski teritorij.

Keir Giles, britanski analitičar specijaliziran za rusku vojnu strategiju koji je radio za britansku Obrambenu akademiju, upozorava da udaljenost Španjolske od ruske granice nije jamstvo sigurnosti.

"Meta neće nužno biti zemlje na prvoj crti. Meta će biti ondje gdje se nalazi najslabija točka Europe", tvrdi.

Među mogućim ranjivim točkama navodi "zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva ili Španjolske, koje nisu ulagale u integrirane sustave protuzračne i proturaketne obrane primjerene ruskoj prijetnji".