Puhovski: "Hrebak će uvijek dobiti mjesto u Saboru, ali on je priučeni liberal. Liberalne opcije mi nemamo"

Čim je skandal s Dabrom postao javan, šef HSLS-a Dario Hrebak poručio je gostujući na N1 da je time "crta prijeđena" te je dao jednomjesečni rok Andreju Plenkoviću da koaliciju vrati na početne postavke.

No ubrzo je taj ultimatum proglasio 'samo' inicijativom, a nakon što je Plenković u međuvremenu osigurao još dvije ruke parlamentarnoj većini - Boške Ban i Darija Zurovca, HSLS-u nije preostalo drugo nego da prošle nedjelje objavi nastavak sudjelovanja vladajućoj većini.

HSLS neće pretrpjeti veću štetu

Kratkoročno je razmirica među koalicijskim partnerima riješena. No hoće li dugoročno utjecati na odnos HSLS-a i HDZ-a s kojim HSLS izlazi na izbore i ulazi u Sabor još od 2015. godine. Politički analitičar Žarko Puhovski smatra da HSLS neće pretrpjeti veću štetu zbog te razmirice i nudi tri argumenta za tu tvrdnju.

"Prvo, Hrebak u svojoj izbornoj jedinici uvijek može izboriti mjesto u Saboru. Drugo, HSLS prije izbora može preći i ne drugu stranu, kao što se više puta i događalo. A treće, Hrebak je mnogo puta pomogao Plenkoviću i zbog toga Plenković nije prema njemu reagirao oštro. Tako da ne vidim da je po tome došlo do nekakvog raskida. Dapače, mislim da je Hrebak, a o tome sam već i govorio, olakšao Plenkoviću ono što mu je bilo najvažnije - neutralizirati 'pjevača' Dabru, a da istovremeno ne ide na čisti rez s Domovinskim pokretom."

Od najjače oporbene do 'nevidljive' stranke

Šire gledajući, HSLS odavno nije ni sjena stranke kakvom je bio u 1990-ima i početkom 2000-ih. Na parlamentarnim izborima 1992. osvojili su čak 18 posto glasova, imali 14 zastupnika i bili najjačom oporbenom strankom. U sljedećem sazivu osvojili su 12 mandata, a nakon izborne pobjede 2000. godine u koaliciji s SDP-om, imali su čak mjesta u Saboru.

No stranka je već bila nagrižena unutarnjim raskolima, potom i razlazom s SDP-om pa je nakon izbora 2003. godine spala na dvoje zastupnika ne oporavivši se i do danas ne uspijevajući više dobaciti do značajnije participacije u Saboru.

Na pitanja kakva je danas pozicija liberalne ideje na političkoj sceni i postoji li ona drugdje osim nominalno u HSLS-u, Puhovski je najprije odgovorio tvrdnjom da HSLS već nedugo nakon osnutka 1989. godine nije više bio liberalna stranka.

"HSLS je danas bjelovarska stranka"

"HSLS je već godinu-dvije nakon osnutka odustao od liberalne ideje. U devedesetima sam često govorio da bi HSLS i HNS trebali zamijeniti imena jer je, pod Draženom Budišom prije svega, HSLS djelovao kao pučka stranka, a HNS koji se zvao narodnom strankom djelovao je kao liberalna stranka. Osim u jednom kratkom razdoblju na početku, i s nekoliko pokušaja Vlade Gotovca koji su loše završili, kod nas nikada nije bilo ozbiljne liberalne stranke."

Objašnjavajući tu tvrdnju Puhovski kaže kako HSLS nikada nije tražio smanjenje državnih intervencija u nekim važnim sferama niti je u iskazima svojih članova polazio od suverenosti pojedinca, što su bitni elementi liberalizma.

"Kod njih nije iz njihovog naziva bilo puno socijalnoga, a uopće nije bilo liberalnoga. Tim više što je u prvih 10-15 godina demokracije u Hrvatskoj liberalni element iz oporbe trebao biti puno važniji nego socijalni. Oni su naprosto stranka koja nije liberalna, a sadašnji predsjednik Hrebak je nedvojbeno priučeni liberal. Oni nemaju liberalne intelektualce uza sebe ili iza sebe, nemaju liberalnu mladež, liberalne podcaste, nekakvu liberalnu političku kulturu. Oni su, naprosto, samo ime. HSLS e u ovom trenutku prije svega 'bjelovarska' stranka", smatra Puhovski.

"Bar je dao do znanja za liberali nisu neutralni"

Danas bi, dodaje, ključno 'liberalno' pitanje za Hrvatsku trebalo biti ono o liberalnom konceptu nacionalizma.

"O tome je Hrebak rekao jednu važnu rečenicu i barem je markirao to područje kazavši da "Pavelić ne ide s liberalima". Time je, naspram ovih koji neće ni Pavelića ni Tita, barem dao do znanja da liberali nisu neutralni ni nesvrstani, nego imaju svoj set vrijednosti, a ne da neće ni jednog ni drugog. Liberali su bili antifašisti. Winston Churchill koji je bio modelski liberal u svojoj kasnijoj fazi bio je jedan od trojice formativnih antifašista u Drugom svjetskom ratu", objašnjava Puhovski.

Petina ogranaka u samo jednoj županiji

HSLS je nekoć bio i lokalno, a ne samo nacionalno relativno jak. Stranka je imala gradonačelnike Osijeka, Splita, Varaždina i niza manjih gradova. Danas osim Hrebaka u Bjelovaru, HSLS ima gradonačelnice u Čazmi i Varaždinskim Toplicama te načelnike u šest općina. Prema podacima sa službenih stranica stranke, čak petina stranačkih ogranaka - 18 od ukupno 85, djeluje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. To prisnažuje tvrdnju Puhovskog da je HSLS danas "bjelovarska stranka".

Osim haesesovaca, liberalnom etiketom kite se na političkoj sceni i Dario Zurovec, njegova bivša stranka Fokus, jedva postojeći HNS i Nezavisna platforma Sjever Matije Posavca, koja je nastala na zemljištu (ili zgarištu) HNS-a.

"Gospodin Zurovec doslovce nema pojma o elementima liberalizma, a dio je te sredine. Posavec prije svega djeluje kao međimurski političar, a ne kao liberalni političar. Te su ljude, kao kad je gužva u tramvaju, stisnuli s obje strane pa su se slučajno našli u političkom centru. No liberalne opcije u Hrvatskoj nemamo. Barem ne one koja bi se bavila kritikom državnog intervencionizma do nekih granica ili postavljala neka pitanja o medijima ili postupanju policije u odnosu na temeljna ljudska prava. O tomu na političkoj sceni nitko ne govori jer je kod nas u proteklih 30 godina liberalnu komponentu preuzelo civilno društvo", kazao je Puhovski.