Regija pred izazovom: Nuklearke se gase, Rumunji miniraju Dunav, Srbija štedi struju

Drama u Mađarskoj. Zbog ekstremno niskog Dunava, nuklearka Paks potpuno zaustavlja proizvodnju. U normalnim okolnostima pokriva polovicu mađarskih potreba. Premijer PeterMagyar apelira na štednju.

"Sunarodnjaci moji, kao što znate, danas počinje pet najkritičnijih dana. Temperatura ne pada, štoviše, očekuju se rekordne vrućine. Prema riječima stručnjaka, u idućim danima ne možemo računati na kišu koja bi značajnije utjecala na sušu ili na protok Dunava... Dani koji su pred nama testirat će funkcioniranje cijele zemlje. Bit će jako teško, ali zajednički ćemo to prebroditi, rekao je mađarski premijer.

Nije kriva samo suša, već posljedica zastarjele sovjetske tehnologije u Paksu.

U Krškom, koji za razliku od Paksa ima američku tehnologiju s tornjevima za hlađenje, nema tako izražene prijetnje.

Na vodostaj nisu imune francuske nuklearke, pa niti kanadske, čija je tehnologija još u vrijeme Ceausescua primijenjena u Rumunjskoj. Jedan reaktor nuklearke Cernavoda već je isključen.

Rumunji na Dunavu kontroliranim eksplozijama pokušavaju povećati protok rijeke.

"Ove mobilizirane snage radit će rame uz rame kako bi dosegnule ovaj podvodni prag na rukavcu Bala, s nadom da ćemo to do utorka postići i ostvariti očekivani učinak, a to je podizanje razine vode na Starom Dunavu te dalje prema nuklearnoj elektrani Cernavoda", rekao je kontraadmiral Marcel Neculae, zamjenik načelnika Stožera rumunjskih pomorskih snaga.

Dotok vode na Đerdapu ispod je biološkog minimuma. Proizvodnja je na 20ak posto.

A Srbija trenutno troši električne energije koliko i usred zime.

"Tako da sve govori u prilog tome i ja apeliram na građane da se racionalno ponašaju i racionalno koriste električnu energiju", kazala je Dubravka Đedović Handanović, ministrica energetike.

Spasonosna je dobra situacija na Drini.

"Situacija nije naivna, ali nije ni zabrinjavajuća u toj mjeri, prema tome, stanovništvo u ovom trenutku neće trpjeti, ali ostaje ta preporuka i molba da racionalno trošimo naše resurse u ovom trenutku", rekao je predsjednik srpske Vlade Đuro Macut.

Srpski mediji ističu - vodostaj Dunava na oko 160 centimetara i dalje je znatno iznad zabilježenog 1903. - svega 143 centimetara. Dunav je na minus 163 centimetra, 20 centimetara ispod razine iz 1909. godine.

Što vrijedi za srpsko Podunavlje, vrijedi i za hrvatsko.

"Nažalost, prognoze nisu obećavajuće. Ovdje je zabilježeno da je rekordno nizak vodostaj od 143 cm dosegnut 1909. godine, ali mora se imati na umu da se to dogodilo u siječnju. To je bio rezultat dugotrajnog opadanja koje je započelo u ranijem razdoblju. Mi tek sad ulazimo u razdoblje u kojem se očekuje da će se Dunav dodatno povlačiti tijekom sljedeća dva do tri mjeseca, tako da izgledi nisu dobri", naveo je Dragan Glamočić, srpski ministar poljoprivrede.

No, pitka voda nije ugrožena. Vlasti navode da nema problema s vodovodima.

"Mi smo imali samo jedan toplotni udar krajem lipnja, ovo je sad drugi. Nije to kritično u usporedbi s ostalih devet suša koje smo imali u ovom stoljeću", ističe Branimir Jovančićević, bivši zastupnik u Parlamentu Srbije i profesor Kemijskog fakulteta u Beogradu.

Nije utješno za seljane u Dubovu ma jugu Srbije, gdje je lani usred do tad nezapamćenog toplinskog vala izgorjelo 300 objekata. Požar nisu imali čime gasiti. Unatoč obećanjima iz Beograda - vodu još nisu dobili.

Selo je praktično nestalo. Država je isplatila novčanu pomoć tek za nekoliko izgorjelih kuća, dok se mještani žale na političku selektivnost jer su susjedna sela brže dobila i nove kuće i funkcionalne bunare.